GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Gorivo najskuplje u Crnoj Gori, a struja u Hrvatskoj

Gorivo najskuplje u Crnoj Gori, a struja u Hrvatskoj
USPOREDNE CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.08.2011 / 08:22
Autor: SEEbiz / Portal Analitika
PODGORICA - Prema uporednim podacima Auto-moto saveza Slovenije, gorivo u Crnoj Gori je, vjerovali ili ne, najskuplje u regionu! Najskuplje cijene benzina u Crnoj Gori su posljedica visokih državnih akciza koje se kreću između 55, 5 i 66,6 centi po litru goriva, što je za desetak odsto više nego u zemljama bivše SFRJ.
Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, struje, goriva i telekomunikacionih usluga u  zemljama bivše Jugoslavije razlikuju se od države do države i oslikavaju standard tamošnjih građana.

Kao i u vrijeme zajedničke države, i dalje je - gledajući većinu proizvoda i usluga - najskuplja Slovenija, a najjeftinija Makedonija. Podaci pokazuju da je Crna Gora skuplja u odnosu na Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju a jeftinija u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku.

Analiza pokazuje i neka odstupanja od pomenutog pravila: cijena litra benzina najskuplja u Crnoj Gori, dok “najpaprenije” kilovate struje plaćaju stanovnici Hrvatske.

Što se tiče prosječnih zarada, skoro da važi ona izvikana maksima: “što južnije - to tužnije”. Najdeblje novčanike kao i u bivšoj SFRJ, prema zvaničnim podacima Statističkog ureda Slovenije imaju građani dežele čija prosječna neto zarada iznosi 982 eura (www.stat.si). U Hrvatskoj prosječna plata iznosi oko 730 eura, Crnoj Gori 479 eura, BiH 401, Srbiji 380 eura. Najniža primanja imaju građani Makedonije koji mjesečno primaju u prosjeku svega 334 eura. U Makedoniji su cijene osnovnih životnih namirnica u odnosu na sjevernije susjede i trostruko jeftinije.

Tako se najpopularnija vekna hljeba od 600 grama u Makedoniji može kupiti za 35 centi (u Demir kapiji i Skoplju), što je upola manje u odnosu na Sloveniju gdje je najjeftinija vekna hljeba - 80 centi. U toj zemlji u prodaji je svakodnevno 100 vrsta hljeba, čije se cijene kreću od 0,80 eura do 3,5 eura zavisno od vrste.

Zanimljivo je da se, prema podacima Eurostata, u Sloveniji najmanje prodaje kod nas najpopularniji bijeli hljeb, koji u Crnoj Gori košta 0,70 eura vekna od 600 grama.

Slično je i sa cijenama najprodavanijeg mlijeka sa 3,2 odsto masnoće, koje se u Makedoniji prodaje za 0,60 eura po litru, dok je u Sloveniji njegova prodajna cijena 0,90 eura. Kada je u pitanju mlijeko, u našoj zemlji popularna “kravica” – beogradskog proizvođača  “Imlek” (nema crnogorskog mlijeka u tetrapaku) - od 3,2 odsto masnoće košta 0,87 euro centi u supermarketima, što je više u odnosu na susjednu Srbiju u kojoj košta 67,5 dinara što je približno 0,70 eura.

Hljeb se u Hrvatskoj se prodaje, kao i u Sloveniji za najmanje  0,80 centi, dok je u Srbiji od proljeća najpopularniji hljeb Sava snižen na čak 35 dinara što odgovara cijeni od približno 35 euro centi.Takozvani bijeli hljeb u Srbiji se prodaje po cijeni od 55 do 60 dinara po vekni zavisno od regije. Analogno situaciji u regionu i u toj zemlji hrana je znatno jeftinija na nerazvijenom jugu zemlje, nego što je, recimo, u Beogradu gdje je sve znatno skuplje.

Bosanci piju najjeftinije mlijeko: Mlijeko je u Hrvatskoj jeftinije u odnosu na Sloveniju i košta 0,72 eura za litar mlijeka sa 3,2 odsto mliječne masti.

Posmatrajuži trendove rasta i pada cijena, u Bosni i Hercegovini je situacija slična ostalim zemljama eks Jugoslavije: cijene su veće u Sarajevu i Banja Luci u odnosu na unutrašnjost zemlje, ali niže u odnosu na susjedne Crnu Goru i Hrvatsku. Najpopularniji, polubijeli hljeb, u Bosni i Hercegovini se prodaje za jednu marku što odgovara protivvrijednosti 0,50 eura, koliko se prodaje i litar najjeftinijeg mlijeka sa masnoćom 3,2.

Akcize ključno određuju cijenu goriva: Za razliku od cijena osnovnih životnih namirnica koje na nivou zemalja nijesu regionalno ujednačene, cijene goriva i struje važe na cijeloj teritoriji država SFRJ pa je - lakše napraviti analizu.

Tako, prema zvaničnim podacima Auto-moto saveza Slovenije, gorivo u Crnoj Gori je, vjerovali ili ne, najskuplje u regionu! Tako litar benzina sa 95 oktana košta 1,34 eura, dok litar supera 98 koji troše noviji automobili košta 1,4 eura, a cijena litra eurodizela je 1,28 eura.

U Hrvatskoj, litar supera 95 je jeftiniji cent nego u Crnoj Gori, supera 98 cijena je niža dva centa nego kod nas, a litar dizela čak četiri centa nego u našoj državi. Građani najbogatije Slovenije, litar popularnog supera 98 plaćaju 1,3 eura, benzina 95 dva centa manje, dok za litar eurodizela stanovnici države ispod Alpa treba da izdvoje 1,238 eura.

Stanovnici Makedonije za litar benzina 98, odnosno supera 95 izdvajaju 1,33, odnosno 1,31 eura, dok litar eurodizela plaćaju najmanje u regionu svega 1,13 eura. U Bosni i Hercegovini litar supera 98, i 95-tice koštaju 1,20 eura, odnosno 1,18  eura dok je litar eurodizela na nivou benzina sa 95 oktana. Cijene goriva u Srbiji su 139,9 dinara za super i 136,9 dinara za dizel, što po trenutnom kursu u eurima iznosi  1,35 i 1,32 eura. To praktično znači da građani Srbije, trenutno, uz stanovnike Crne Gore plaćaju najskuplje gorivo na Balkanu.

Najskuplje cijene goriva u Crnoj Gori su posljedica visokih državnih akciza koje se kreću između 55,5 i 66, 6 centi po litru goriva, što je za desetak odsto više nego u zemljama regiona, ne računajuči Srbiju. U 2010. godini, prema zvaničnim podacima, državna kasa je od akciza na gorivo prihodovala čak 97,80 miliona eura, a u prva četiri mjeseca 2011.godine svih 24,17 miliona eura. Vlada je u aprilu odlučila da za određene potrošače snizi akcize na ekodizel za 20 centi. Snižavanje cijene odnosi se na kompanije iz pekarske industrije, autoprevoznike bez taksista, prerađivačku industriju i građevinarstvo.

Iako su nekada pripadali jedinstvenoj elektroenergetskoj mreži SFRJ, analiza pokazuje velika odstupanja cijene električne energije u zemljama bivše Jugoslavije.

Od država bivše SFRJ najskuplju struju plaćaju žitelji Hrvatske - čak 9,61 centi po kilovatčasu. Prema podacima Eurostata, najeftiniji kilovatčas struje plaćaju građani Srbije, pa onda Bosne i Hercegovine 4,85 centi odnosno pet centi po kwh. Dok stanovnici Makedonije plaćaju struju po 6 centi, građani Slovenije plaćaju 9,19 centi za svaki utrošeni kilovatsat. Cijena struje za domaćinstva sa u Crnoj Gori iznosi 7,2 centa po kilovat satu, što praktično znači da je kod nas cijena kilovata u “zlatnoj sredini”.

Većinski vlasnik svih elektroprivreda bivše SFRJ je država, pa se niža tarifa struje u Srbiji i BiH tumači činjenicom da te države i dalje vode socijalnu politiku preko cijene električne energije. Slična stvar se može tvrditi i za cijene telefonskih usluga gdje se u Srbiji i Bosni takođe vodi socijalna politika preko cijene fiksnih telefonskih impulsa.
Od zemalja bivše SFRJ najskuplje telekomunikacione usluge plaćaju stanovnici Slovenije, a najjeftinije stanovnici Srbije i BiH.

Prema podacima crnogorske Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, cijena fiksnog lokalnog poziva od tri minuta u Srbiji košta 2,1 centi, dok je u Crnoj Gori višestruko skuplji i iznosi čak - sedam centi. U BiH impuls od tri minuta razgovora košta tri centa, u Makedoniji i Hrvatskoj gdje se primjenjuju tržišni principi, cijena lokalnog telefoniranja u fiksnoj telefoniji iznose 5,1 odnosno 12 centi - za tri minuta razgovora.

U Sloveniji, minut razgovora u fiksnoj telefoniji košta 10 centi. U fiksnoj telefoniji u Srbiji cijena mjesečne pretplate je nakon novog poskupljenja je 5 eura, koliko iznosi u BiH. U Crnoj Gori mjesečna pretplata iznosi 5,89 eura, dok je u Makedoniji 7,70 eura, Hrvatskoj 10,17, a najskuplje je u Sloveniji- 11,2  eura.

Komparacija cijena mobilnih usluga se, shodno evropskim propisima, vrši na osnovu OECD korpi sa niskim nivoom potrošnje, a ne na osnovu cijene minuta mobilnog telefoniranja i cijene slanja SMS-a. U Crnoj Gori cijena najeftinije OECD korpe iznosi 4, 86, dok u Srbiji ta cijena iznosi - jeftinih 3, 44  eura, koliko košta i u BiH.

U Makedoniji cijene najjeftinije OECD korpe iznose 5,17 eura, u Hrvatskoj 8, 40 eura. Slične cijene kao i u Hrvatskoj važe i u Sloveniji.

Dvadeset godina nakon raspada SFRJ, odnos cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, struje, telefonskih usluga i zarada očigledno je takav da se može slobodno reći da najbolji standard imaju stanovnici Slovenije, dok se standard građana Crne Gore može svrstati negdje u sredini.

Tagovi: cijene goriva, gorivo, struja, električna energija, kruh, telefonija, mobilna telefonija, hljeb, plaće, plate, zarade, Jugoslavija, SFRJ
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Atlantic Grupa u fokusu, Dukat dobitnik dana
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Atlantic Grupa u fokusu, Dukat dobitnik dana
ZAGREB - Kraj tjedna donio je korekciju indeksa na Zagrebačkoj burzi no i znatno veći promet no prethodnih dana.
Cijene svinjetine u Njemačkoj snažno pale zbog zaraze u velikoj klaonici
MESO
Cijene svinjetine u Njemačkoj snažno pale zbog zaraze u velikoj klaonici
BERLIN - Cijene svinjetine u Njemačkoj naglo su pale nakon zatvaranja klaonice Toennies među čijim se radnicima proširila zaraza koronavirusom, pa su poljoprivrednici prisiljeni prodavati životinje po niskim cijenama.
Ekocid u malostonskom zaljevu: Školjkama prijeti masovni pomor
UŽASNO
Ekocid u malostonskom zaljevu: Školjkama prijeti masovni pomor
METKOVIĆ - Je li na jugu hrvatskog jadrana na pomolu novi ekocid koji će katastrofalne posljedice imati na domaću marikulturu i u konačnici gastronomiju. Udruga Stonski školjkari obavijestila je javnost pismom u kojem ukazuje na problematiku lokacije i tehnologije odabrane za izgradnju novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Lučinom razdolju.
Korona povećala plaćanje karticama
KARTICE
Korona povećala plaćanje karticama
BEOGRAD - Tokom maja korisnici su 70 odsto više plaćali Visa karticama u odnosu na mart mesec prošle godine. To, kako je saopštila ova kartičarska kompanija, pokazuju rezultati prvog regionalnog istraživanja "U korak sa digitalnom budućnošću" sprovedeno na uzorku od 500 korisnika kartica u zemljama regiona, starosti od 18 do 55 godina.
Gradonačelnik Novalje traži zabranu održavanja svih zabava na Zrću i Katarelcu
ZAHTJEVI
Gradonačelnik Novalje traži zabranu održavanja svih zabava na Zrću i Katarelcu

NOVALJA - Stožer civilne zaštite Grada Novalje održao sjednicu putem videokonferencije nakon čega su objavljeni detalji važni za trenutnu situaciju po pitanju provođenja protuepidemijskih mjera na tome području.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE