GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Godišnjak svjetske konkurentnosti: Hrvatska pala na 59. mjesto

Godišnjak svjetske konkurentnosti: Hrvatska pala na 59. mjesto
SVE GORE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.05.2017 / 20:18
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije. 

Ove godine po prvi put uključeni su Cipar i Saudijska Arabija. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 346 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2016. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

Prvi put ove godine, IMD objavljuje zasebno rangiranje digitalne konkurentnosti zemalja prema kojem se Hrvatska nalazi na 48. mjestu. Pokazatelji za tehnologiju i znanstvenu infrastrukturu već su uključeni u ukupne rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti. Novo rangiranje digitalne konkurentnosti uvodi nekoliko novih kriterija koji mjere sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknula njihovu primjenu u javnim servisima, poslovnim modelima i društvu općenito. Digitalna konkurentnost temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnost za budućnost.

- Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila priliku priključiti se državama i društvima s kojima se je desetljećima uspoređivala i čiji smo životni standard priželjkivali. Nažalost, Hrvatska je ulazak u EU dočekala nespremna pa nije uspjela potencijal pretvoriti u realizaciju. Stoga i danas gledamo kako brojni mladi stručnjaci napuštaju našu zemlju, propuštamo prilike za ostvarivanje naših aspiracija, a istovremeno trošimo resurse na greške prošlosti. I ova analiza pokazuje naše slabosti u svim područjima, pa čak i u onim, poput telekomunikacija i ICT sektora, u kojima smo prije desetak godina bili među naprednijim. Smatramo ovu godinu kritičnom i prijelomnom. Konačno trebamo pristupiti ozbiljnim i temeljitim reformama i promjenama koje bi omogućile zaokret koji odavno priželjkujemo. Analiza konkurentnosti još jednom pokazuje, da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, koncensusom definirati nacionalnu Viziju i koncensusom definirati temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je zadržao prvu poziciju i po drugi put je vodeća ekonomija po kriteriju konkurentnosti. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska, zatim slijede Singapur, SAD, Nizozemska Irska, Danska, Luksemburg, Švedska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Od zemalja novih članica EU jedino je Bugarska neznatno poboljšala svoju poziciju, Slovenija ostala na 43. mjestu, dok su ostale zemlje pale na ljestvici konkurentnosti. Značajan pad imala je Slovačka za 11 mjesta, Mađarska za 6 i Poljska za 5 mjesta.

U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je s 58. mjesta pala na 59. mjestu bez obzira što je i ove godine poboljšala svoju ocjenu konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga je bitno promatrati dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene. Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo. To pokazuje da Hrvatske ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije te je stoga vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.  

Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:

 - Gospodarski rezultati - poboljšanje indeksa domaće ekonomije (5), međunarodne trgovine (6), stranih investicija (7) i zaposlenosti (2) - Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa javnih financija (4) - Efikasnost poslovnog sektora – poboljšanje indeksa produktivnosti i efikasnosti (1)- Infrastruktura – poboljšanje indeksa zdravlja i okoliša (1)

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti: 

Gospodarski rezultati- Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski index troškova života i niske cijene najma uredskog prostora. 

Efikasnost javnog sektora- Raspoloživ prihod, niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.

Efikasnost poslovnog sektora- Relativno niske plaće, pogotovo managementa, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti. 

Infrastruktura - Investicije u telekomunikacije, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje po učeniku, udio obnovljivih izvora energije, obrazovana ženska radna snaga, dostupnost zdravstvenih usluga, niski troškovi mobilnih telekomunikacija. 

Najveći pad zabilježen je u području indeksa cijena (-4) zbog cijene goriva; poslovne legislative (-4) zbog pogoršanja anketnih ocjena korisnosti subvencija, pristupa javnim nabavama, politike poticanja tržišnog natjecanja i zaštite ulagača; osnovne infrastrukture (-4) zbog pogoršanja ocjena kvalitete upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini te održavanja i razvoja infrastrukture; znanstvene infrastrukture (-4) zbog pogoršanja pokazatelja ulaganja u istraživanje i razvoj i inovativnosti. Također je zamjetno pogoršanje indeksa porezne politike (-3), financija (-3) i menadžmenta (-3). 

Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati: loše poslovno okruženje slaba otpornost na krizu, niska zaposlenost, nezaposlenost mladih, starenje stanovništva, nedovoljna diversifikacija gospodarstva; lakoća poslovanja, državno vlasništvo u kompanijama, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir, imigracijski zakoni; visoka cijena kapitala, preveliki porezi i doprinosi; slabo razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, privatno-javno partnerstvo, transfer znanja,  niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje.

Izazovi u 2017. godini su: - potaknuti rast BDP-a, posebno kroz direktne strane investicije i poticaje;- provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost;- smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje;- reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada;- provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji;

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika učinkovitost pravnog okruženja i konkurentan porezni sustav.

Tagovi: Godišnjaka svjetske konkurentnosti, konkurentnost, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Ivica Mudrinić
PROČITAJ I OVO
Azijska tržišta: Oprezna trgovina, blagi rast indeksa
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Oprezna trgovina, blagi rast indeksa
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, nakon oštrog pada prošloga tjedna, a trguje se oprezno jer se ulagači plaše usporavanja oporavka gospodarstava zbog drugog vala širenja koronavirusa.
Evo zašto Goldman Sachs favorizira meksičku valutu
ANALITIČARI
Evo zašto Goldman Sachs favorizira meksičku valutu
NEW YORK - Analitičari Goldman Sachsa istaknuli su meksički peso kao najsigurniju okladu među valutama tržišta u razvoju koja će profitirati nakon što prođe koronakriza.
Promet turističkih agencija pao za više od 90 odsto
KATASTROFA
Promet turističkih agencija pao za više od 90 odsto
BEOGRAD - Turističke agencije i renta-kar kompanije u Srbiji, današnji Svetski dan turizma dočekuju u katastrofalnoj situaciji, jer su u 2020. u ovom sektoru zabaleženi gubici veći od 100 miliona evra, a pad prometa je premašio 90 odsto, izjavio je za Tanjug direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA) Aleksandar Seničić.
U budućnosti i konoplja među autohtonim paškim proizvodima
KONOPLJA
U budućnosti i konoplja među autohtonim paškim proizvodima
PAG - Paška tvornica sira Gligora sudjelovala je na dva prestižna međunarodna natjecanja - Svjetskom prvenstvu u siru (WCCC) u Wisconsinu i Great Taste Awards 2020 u Velikoj Britaniji.
Urušavanje cijene zlata
TEŽAK UDARAC
Urušavanje cijene zlata
NEW YORK - Plemeniti metali pretrpjeli su ovoga tjedna težak udarac, dijelom zbog jačeg dolara, dijelom zbog smanjenih očekivanja visoke inflacije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE