To je najnoviji korak kojim se sprječava da velika povećanja kamatnih stopa iz prethodne dvije i pol godine oslabe tržište rada u trenutku kad inflacija opada.
Odluka, koja dolazi isti tjedan kada je Donald Trump izabran za drugi predsjednički mandat, uslijedila je nakon početnog smanjenja od pola boda u rujnu i dovest će referentnu stopu federalnih fondova u raspon između 4,5% i 4,75%. Svih 12 glasača Fed-a podržalo je smanjenje.
Dužnosnici su rekli da su ti potezi opravdani jer su više uvjereni da će se inflacija vratiti na cilj središnje banke i jer vjeruju da su stope još uvijek dovoljno visoke, čak i uz najnovija rezanja, da priguše gospodarsku aktivnost.
"Odbor procjenjuje da su rizici za postizanje njegovih ciljeva zapošljavanja i inflacije otprilike u ravnoteži", rekao je Fed u izjavi u kojoj se objašnjava odluka.
Trumpova ovotjedna izborna pobjeda ima potencijal preoblikovati ekonomske izglede, s pretpostavljenom većinom GOP-a s obje strane Capitol Hilla koja omogućuje široku promjenu poreza, potrošnje, imigracije i trgovine. Ekonomisti su podijeljeni oko toga hoće li kombinacija politika potaknuti ili oslabiti rast i podići cijene.
Promjena u izgledima je pak potaknula pitanja na Wall Streetu o tome hoće li Fed promijeniti svoja ranija očekivanja da bi se stope mogle stalno snižavati tijekom idućih godinu ili dvije.
Otkako je Fed snizio stope u rujnu, prinosi na dugoročne obveznice su značajno porasli, što znači da su porasli troškovi posuđivanja za hipoteku ili kredit za automobil. Prinosi su većim dijelom porasli jer su bolji ekonomski podaci naveli ulagače da smanje zabrinutost oko recesije, koja je mogla potaknuti veća smanjenja stopa.
No neki analitičari smatraju da bi rasprodaja tržišta obveznica također mogla odražavati zabrinutost nekih ulagača o većim deficitima ili inflaciji u drugoj Trumpovoj administraciji.