FAO očekuje rekordne troškove uvoza hrane u ovoj godini

FAO sada očekuje da će troškovi uvoza hrane ove godine porasti 14 posto, podigavši procjenu iz lipanjskog izvješća prema kojem su trebali porasti 12 posto, pokazale su jesenje prognoze.

Skok odražava snažno poskupljenje prehrambenih proizvoda i utrostručene troškove prijevoza u razdoblju oporavka od pandemijske krize, tumače u agenciji Ujedinjenih naroda za poljoprivredu i hranu.

Nešto više od polovine iznosa troškova činit će razvijeni dijelovi svijeta kojima će troškovi uvoza hrane biti veći za 11 posto nego u 2020. U zemljama u razvoju poskočit će gotovo 20 posto, najsnažnije otkada je FAO počeo objavljivati izvješća.

Najviše će u ovoj godini i u apsolutnom i u realtivnom izrazu porasti troškovi uvoza žitarica, životinjskih masnoća i biljnih ulja i uljarica.

U FAO-u naglašavaju i da se trgovina prehrambenim proizvodima pokazala otpornom na poremećaje u pandemijskoj krizi, što se pokazalo u još bržem rastu njezinog obujma i vrijednosti nego u pretpandemijskom razdoblju.

Snažnija potrošnja žitarica

FAO je u jesenjim prognozama istaknuo da su izgledi za proizvodnju ključnih žitarica u ovoj godini i dalje dobri, uz očekivanja rekordnog uroda kukuruza i riže, upozorivši ipak da će njihova potrošnja u proizvodnji hrane za ljude i za stoku rasti brže nego u prethodnim godinama.

Preliminarne prognoze za sezonu 2021/2022. pokazuju poboljšanu opskrbu uljaricama i biljnim uljima, ali njihove bi se zalihe na kraju sezone ipak trebale zadržati ispod prosjeka, procjenjuju.

Proizvodnja šećera oporavit će se nakon trogodišnjeg razdoblja pada ali će i dalje kaskati za potrošnjom. Trgovina šećerom trebala bi pak blago pasti zbog smanjenih izvoznih kapaciteta ključnih proizvođača i viših cijena, prognozira FAO.

Proizvodnja mesa porast će ove godine, odražavajući ponajprije brzi oporavak proizvodnje svinjetine u Kini, dok će trgovina mesom vjerojatno oslabiti zbog očekivanog pada uvoza ponajprije u Aziji i Europi, ističu u agenciji UN-a.

Proizvodnja mlijeka također će biti veća nego u 2020., a trgovina će slijediti taj trend s obzirom na kontinuirani oporavak gospodarstva od pandemijskih poremećaja.

U FAO-u ipak primjećuju da je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda oslabio proteklih mjeseci zbog pojačane domaće proizvodnje i slabašne potražnje malih potrošača.

Proizvodnja u ribarstvu i akvakulturi trebala bi porasti dva posto i naznačiti da nova tržišna dinamika koju je donijela pandemija neće stati kada i koronavirus. Trgovina ribom oporavlja se unatoč visokim troškovima prijevoza i kašnjenju logistike.

Teret visokih vozarina

FAO-vi stručnjaci predstavili su javnosti i globalni indeks troškova inputa (GIPI) koji obuhvaća cijene energije, gnojiva, pesticida, stočne hrane i sjemena i trebao bi pokazati kako nagli rast njihovih cijena utječe na cijene hrane.

U kolovozu oba su indeksa dosegnula najvišu razinu u 10 godina, uz cijene hrane više za trećinu a cijene inputa za četvrtinu nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, utvrdio je FAO.

Upozoravaju na snažan rast energije u posljednje vrijeme i na skok vozarina zbog velikih problema u transportu koje je izazvao val potražnje nakon ukidanja pandemijskih ograničenja.