GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Europska središnja banka ponovo podigla kamatne stope

Europska središnja banka ponovo podigla kamatne stope
KAMATE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.03.2023 / 18:04
Autor: SEEbiz
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) nastavlja svoj put zaoštravanja monetarne politike. Vijeće ECB-a danas je šesti put zaredom povećalo glavne kamatne stope u eurozoni. Unatoč posljednjim potresima na financijskim tržištima, povećao ih je za 0,5 postotnih bodova u skladu s predviđanjima.

Od srpnja prošle godine uprava središnje monetarne institucije eura podigla je kamate za ukupno 3,5 postotnih bodova, što je rekordna dinamika u povijesti zajedničkog valutnog područja.

S 3,5 posto, središnja kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja tako je najviša od listopada 2008., kada je počeo stalni pad cijene novca kao odgovor na izbijanje globalne financijske krize.

Kamatna stopa za otvorenu ponudu graničnog kredita iznosi 3,75 posto, a kamatna stopa za otvorenu ponudu graničnog depozita, odnosno pasivnu kamatnu stopu koja je već duže vrijeme u negativnom rasponu, iznosi 3,0 posto. postotak.

No, u smjernice za daljnje zaoštravanje monetarne politike interveniralo je Vijeće ECB-a, koje je na posljednjim sjednicama jasno najavilo dodatna povećanja kamatnih stopa, praćeno izjavama vodećih središnjih banaka.

Središnje tijelo za monetarnu politiku u europodručju ostaje odlučno osigurati da se inflacija vrati na ciljanu razinu od dva posto u srednjoročnom razdoblju što je prije moguće. No umjesto eksplicitne prognoze dodatnog povećanja, sada je izjavio da je "s povećanom razinom neizvjesnosti, važnost podatkovno potkrijepljenog pristupa Vijeća ECB-a donošenju odluka o glavnim kamatnim stopama još veća, budući da će odluke ovisiti o procjeni inflatornih izgleda u svjetlu najnovijih ekonomskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i intenzitetu transmisije monetarne politike”.

Neki su analitičari predviđali takvo ublažavanje prognoze dodatnih povećanja, posebice nakon najnovijih previranja u bankarskom sustavu, koja su u Europu zapljusnula iz SAD-a, a ovog tjedna se očitovala i na financijskim tržištima. Problemi nekih banaka dijelom su posljedica zaoštravanja monetarne politike u razvijenim zemljama.

Upravno vijeće ECB-a danas je napisalo da pomno prati trenutne tržišne napetosti i da je spremno reagirati prema potrebi kako bi se održala stabilnost cijena i financijska stabilnost u eurozoni. "Bankarski sektor u europodručju je otporan sa snažnim kapitalom i likvidnošću", uvjeravaju Vijeće. Istodobno navode da je skup alata monetarne politike ECB-a dovoljno opsežan za pružanje likvidnosne potpore financijskom sustavu i održavanje nesmetanog prijenosa monetarne politike na bankarski sustav i gospodarstvo.

ECB se danas upoznao i s najnovijim prognozama o gospodarskom rastu i inflaciji. Oni su obično malo pristupačniji.

Analitičari središnje monetarne institucije eura sada očekuju prosječnu inflaciju od 5,3 posto ove godine, u usporedbi sa 6,3 posto u njihovoj najnovijoj prognozi prošlog prosinca. U 2024. trebao bi pasti na 2,9 posto (u prosincu se predviđalo 3,4 posto), a 2025. dalje pasti na 2,1 posto (u prosincu je predviđano 2,3 posto).

U međuvremenu, stručnjaci sada očekuju da će rast BDP-a ove godine dosegnuti 1,0 posto, što je 0,5 postotnih bodova više od prognoze iz prosinca. Potom bi 2024. trebao ojačati na 1,6 posto i tu ostati i 2025. U prosincu je prognoza za 2024. bila 1,9 posto, a za 2025. 1,8 posto. Prema Vijeću, lošija prognoza rezultat je očekivanih učinaka zaoštravanja monetarne politike.

Uz povlačenje poticaja monetarne politike sa stajališta otkupa vrijednosnih papira, Upravno vijeće ECB-a ostaje pri približno istim prognozama. Smanjenje portfelja u sklopu redovitog programa otkupa vrijednosnih papira, koji je započeo u ožujku, prema mišljenju Vijeća, postupno je i predvidivo. Vijeće zadržava dinamiku da će smanjenje iznositi prosječno 15 milijardi eura mjesečno do kraja lipnja, a dinamika u razdoblju nakon toga će se eventualno odrediti.

U slučaju posebnog PEPP programa usvojenog tijekom pandemije covida-19, Vijeće ECB-a ostaje pri prognozi da središnje banke europodručja namjeravaju reinvestirati glavnicu vrijednosnih papira koji dospijevaju najmanje do kraja 2024., te postupno smanjenje portfelja u okviru ovog programa odvijat će se na sljedeći način, kako bi se spriječilo ometanje odgovarajućeg stava monetarne politike.

Tagovi: Europska središnja banka, Christine Lagarde, kamatne stope
PROČITAJ I OVO
Wall Street: S&P 500 na novom rekordu, zaključio najbolji prvi kvartal od 2019.
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: S&P 500 na novom rekordu, zaključio najbolji prvi kvartal od 2019.
NEW YORK - Indeks S&P 500 porastao je u četvrtak i zaključio svoje najbolje rezultate u prvom tromjesečju u pet godina.
MicroStrategy potonuo 14%, evo zašto
POTONUĆE
MicroStrategy potonuo 14%, evo zašto
NEW YORK - Kerrisdale Capital je shortao MicroStrategy dionica i duga bitcoin.
Sam Bankman-Fried osuđen na 25 godina zatvora
PRESUDA
Sam Bankman-Fried osuđen na 25 godina zatvora
NEW YORK - Bivši glavni izvršni direktor FTX-a, Sam “SBF” Bankman-Fried odslužit će 25 godina zatvora nakon izricanja presude na federalnom sudu.
Zagrebačka burza: Skok prometa, ali i pad indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Skok prometa, ali i pad indeksa
ZAGREB - Kraj skraćenog trgovinskog tjedna donio je pad indeksa Zagrebačke burze uz skok prometa.
Hrvatska i Srbija od 15. svibnja zajedno naplaćuju cestarinu
CESTARINE
Hrvatska i Srbija od 15. svibnja zajedno naplaćuju cestarinu
BEOGRAD - U Vladi Srbije potpisan je Memorandum o integraciji sustava za elektroničku naplatu cestarine između Srbije i Bosne i Hercegovine, a do lipnja se očekuje primjena sličnih sporazuma s Hrvatskom, Crnom Gorom i Grčkom, objavio je u četvrtak srbijanski ministar građevinarstva, prometa i infrastrukture Goran Vesić.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE