Europska središnja banka ponovo podigla kamatne stope

Od srpnja prošle godine uprava središnje monetarne institucije eura podigla je kamate za ukupno 3,5 postotnih bodova, što je rekordna dinamika u povijesti zajedničkog valutnog područja.

S 3,5 posto, središnja kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja tako je najviša od listopada 2008., kada je počeo stalni pad cijene novca kao odgovor na izbijanje globalne financijske krize.

Kamatna stopa za otvorenu ponudu graničnog kredita iznosi 3,75 posto, a kamatna stopa za otvorenu ponudu graničnog depozita, odnosno pasivnu kamatnu stopu koja je već duže vrijeme u negativnom rasponu, iznosi 3,0 posto. postotak.

No, u smjernice za daljnje zaoštravanje monetarne politike interveniralo je Vijeće ECB-a, koje je na posljednjim sjednicama jasno najavilo dodatna povećanja kamatnih stopa, praćeno izjavama vodećih središnjih banaka.

Središnje tijelo za monetarnu politiku u europodručju ostaje odlučno osigurati da se inflacija vrati na ciljanu razinu od dva posto u srednjoročnom razdoblju što je prije moguće. No umjesto eksplicitne prognoze dodatnog povećanja, sada je izjavio da je "s povećanom razinom neizvjesnosti, važnost podatkovno potkrijepljenog pristupa Vijeća ECB-a donošenju odluka o glavnim kamatnim stopama još veća, budući da će odluke ovisiti o procjeni inflatornih izgleda u svjetlu najnovijih ekonomskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i intenzitetu transmisije monetarne politike”.

Neki su analitičari predviđali takvo ublažavanje prognoze dodatnih povećanja, posebice nakon najnovijih previranja u bankarskom sustavu, koja su u Europu zapljusnula iz SAD-a, a ovog tjedna se očitovala i na financijskim tržištima. Problemi nekih banaka dijelom su posljedica zaoštravanja monetarne politike u razvijenim zemljama.

Upravno vijeće ECB-a danas je napisalo da pomno prati trenutne tržišne napetosti i da je spremno reagirati prema potrebi kako bi se održala stabilnost cijena i financijska stabilnost u eurozoni. "Bankarski sektor u europodručju je otporan sa snažnim kapitalom i likvidnošću", uvjeravaju Vijeće. Istodobno navode da je skup alata monetarne politike ECB-a dovoljno opsežan za pružanje likvidnosne potpore financijskom sustavu i održavanje nesmetanog prijenosa monetarne politike na bankarski sustav i gospodarstvo.

ECB se danas upoznao i s najnovijim prognozama o gospodarskom rastu i inflaciji. Oni su obično malo pristupačniji.

Analitičari središnje monetarne institucije eura sada očekuju prosječnu inflaciju od 5,3 posto ove godine, u usporedbi sa 6,3 posto u njihovoj najnovijoj prognozi prošlog prosinca. U 2024. trebao bi pasti na 2,9 posto (u prosincu se predviđalo 3,4 posto), a 2025. dalje pasti na 2,1 posto (u prosincu je predviđano 2,3 posto).

U međuvremenu, stručnjaci sada očekuju da će rast BDP-a ove godine dosegnuti 1,0 posto, što je 0,5 postotnih bodova više od prognoze iz prosinca. Potom bi 2024. trebao ojačati na 1,6 posto i tu ostati i 2025. U prosincu je prognoza za 2024. bila 1,9 posto, a za 2025. 1,8 posto. Prema Vijeću, lošija prognoza rezultat je očekivanih učinaka zaoštravanja monetarne politike.

Uz povlačenje poticaja monetarne politike sa stajališta otkupa vrijednosnih papira, Upravno vijeće ECB-a ostaje pri približno istim prognozama. Smanjenje portfelja u sklopu redovitog programa otkupa vrijednosnih papira, koji je započeo u ožujku, prema mišljenju Vijeća, postupno je i predvidivo. Vijeće zadržava dinamiku da će smanjenje iznositi prosječno 15 milijardi eura mjesečno do kraja lipnja, a dinamika u razdoblju nakon toga će se eventualno odrediti.

U slučaju posebnog PEPP programa usvojenog tijekom pandemije covida-19, Vijeće ECB-a ostaje pri prognozi da središnje banke europodručja namjeravaju reinvestirati glavnicu vrijednosnih papira koji dospijevaju najmanje do kraja 2024., te postupno smanjenje portfelja u okviru ovog programa odvijat će se na sljedeći način, kako bi se spriječilo ometanje odgovarajućeg stava monetarne politike.