GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Erste: Crnogorski BDP ove godine raste 4,2%

Erste: Crnogorski BDP ove godine raste 4,2%
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.03.2016 / 22:23
Autor: SEEbiz / Mina-business
PODGORICA - Crnogorska ekonomija će u ovoj godini rasti 4,2 odsto, zahvaljujući snažnim investicionim projektima kao što je gradnja autoputa, iako će njegova realizacija opteretiti fiskalnu poziciju, navodi se u analizi analitičara Erste grupe.
Ekonomska aktivnost je, kako se navodi u analizi o makroekonomskoj poziciji Crne Gore, u prošloj godini ubrzana, uz pomoć intenzivirane investicione aktivnosti i spoljne tražnje.

"U narednim godinama očekujemo da će bruto domaći proizvod BDP rasti oko četiri odsto, usljed snažnih investicionih projekata, kao što je autoput i projekti u turizmu koje podržavaju strane direktne investicije SDI, ali i usljed obećavajuće potrošnje domaćinstava, odnosno poboljšanog tržišta rada, rasta penzija i zarada u javnom sektoru, niske inflacije i relativno stabilnih prognoza spoljne tražnje", navodi se u analizi u koju je agencija MINA-business imala uvid.

Dinamika BDP-a intenzivirala se u prošloj godini, kada je snažno porastao 3,9 odsto nasuprot 1,8 odsto u 2014. godini. U analizi čiji su autori Alen Kovač, Ivana Rogić i Milan Deskar-Škrbić, za narednu godinu se prognozira rast BDP-a od četiri odsto.

"Snažna domaća i spoljna tražnja povećala je rast BDP-a prema četiri odsto u prošloj godini. Srednjeročno prognoze rasta djeluju obećavajuće, s obzirom na velike infastrukturne projekte i SDI, koji su već u pripremi. Ipak, fiskalna slika je postala izazovnija, od kad je projekat gradnje autoputa uzeo danak u budžetskom deficitu i usmjerava javni dug ka 70 odsto BDP-a", ocijenjeno je u analizi.

Mjesečni podaci, kako se dodaje, ukazuju na povoljnije trendove u četvrtom kvartalu prošle godine. Vidi se slična ekonomska aktivnost tokom ove godine, sa infrastrukturnim i projektima u turizmu, koji ostaju okosnica ekonomskog rasta.

"Podrška domaćoj tražnji takođe treba da privuče pažnju privatne potrošnje, kako Vlada planira da poveća zarade i penzije, zajedno sa stabilizacijom uslova na tržištu rada i komfornom perspektivom inflacije. Procjene su da će se performanse potrošnje vjerovatno poboljšati", kazali su analitičari Erste grupe.

Sa druge strane, kako smatraju, fiskalna pozicija ukazuje na ograničen manevarski prostor za bilo koji dodatni podsticaj koji dolazi iz javne potrošnje. Stabilne performanse izvoza, podržane održivom spoljnom tražnjom i povoljnom turističkom ulogom, treba da se suoče sa povećanim uvozom usljed investicija, što stavlja neto izvoz na drugo mjesto po važnosti u oblikovanju profila rasta.

"Kada se sve uzme u obzir, BDP će u ovoj godini da se širi na isti način, odnosno ostajući na oko četiri odsto, sa rizicima koji se trenutno balansiraju na obje strane", navodi se u analizi.

Takođe, naredna godina ne bi trebalo da donese materijalne promjene u profilu rasta, s obzirom na dalju podršku infastrukturnih projekata.

"Srednjeročno, dinamika rasta će ostati povezana sa tokovima SDI u oblastima turizma, energetike i nekretnina, kao i truda da se proširi baza izvoza, nadopunjujući domaću tražnju", rekli su iz Erste grupe.

Prema njihovim riječima, zadnjih par godina došlo je do poboljšanja na strani tekućeg računa uz smanjenje deficita tekućeg računa na 13,3 odsto BDP-a u prošloj godini, u odnosu na 15,2 odsto u 2014. godini. U ovoj godini, on bi trebalo da iznosi 12,8 odsto, a u narednoj 12,5 odsto.

"Poboljšanje se uglavnom može zahvaliti snažnom rastu uslužnog sektora, sa skoro 20 odsto većim prihodima u turizmu, neutrališući bilo koje dalje produbljivanje trgovinskog deficita. To je uglavnom izazvano padom izvoza i povećanjem obima uvoza usljed izgradnje autoputa", navodi se u analizi.

Anlitičari u narednim godinama prognoziraju iznos deficita tekućeg računa u dvocifrenom broju, ali jak impuls u turizmu omogućiće da ta brojka ostane ispod 15 odsto BDP-a, što ukazuje da stabilne SDI ostaju okosnica održivog finansijskog scenarija.

"Na finansijskoj strani, profil SDI je poboljšan, što ukazuje na manji pritisak kada je riječ o finansiranju duga. SDI imaju najveću podršku u investicijama u korporativnom i finansijskom sektoru. Kada je riječ o projektima u pripremi, u fokusu će ostati infrastruktura i turizam, sa projektima kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay, Beyond Horizon i Portonovi Kumbor koji će, prema očekivanjima, biti završeni u naredne dvije godine", precizira se u analizi.

Osim tih već aktivnih projekata, Vlada očekuje povećano interesovanje stranih investitora u novim turističkim projektima, privatizaciji i proširenju Luke Bar, rekonstrukciji aerodroma u Tivtu i nekoliko energetskih projekata, kao što je izgradnja vjetrenjača.

"Sa povoljnim poreskim tretmanom, raznim administrativnim benefitima za strane investitore i povoljnim ekonomskim i turističkim prognozama, prognoziramo neto SDI u dvocifrenom broju kao održivima na srednji rok", rekli su analitičari.

Govoreći o spoljnom dugu koji trenutno iznosi oko 130 odsto BDP-a, prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda MMF, analitičari smatraju da to podrazumijeva određenu spoljnu ranjivost.

"U narednom periodu očekujemo da javni sektor održi svoju ulogu glavnog generatora duga, sa emisijom euroobveznica u ovoj godini, novim bilateralnim kreditima za gradnju autoputa i sa nekoliko najavljenih reformi u vezi sa kreditima iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj IBRD i Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD u narednih nekoliko godina", navodi se u analizi.

U Erste grupi su prognozirali da će spoljni dug srednjeročno ostati iznad 130 odsto BDP-a, sa smanjivanjem pritisaka nakon završetka gradnje autoputa 2018. godine.

"U fokusu ove godine biće fiskalna priča, pošto se očekuje da troškovi i pozajmice u vezi sa autoputem stvore dodatni pritisak na fiskalnim pozicijama, zbog čega bi strukturne reforme trebalo da budu u vrhu Vladinog dnevnog reda", smatraju analitičari Erste grupe.

Prema osnovnom Vladinom scenariju u Programu ekonomskih reformi, očekuje se da će deficit ostati iznad šest odsto do kraja 2018. godine, kada bi gradnja autoputa trebalo da se završi.

"Očekujemo da će javni dug biti oko 65 odsto do 70 odsto BDP-a srednjeročno, pod uslovom da se ne ostvari nijedan drugi rizik, na primjer sporovi u vezi sa Kombinatom aluminijuma KAP ili aktivacija garancija", ocjenjuje se u analizi.

Politička situacija je, kako navode analitičari, nedavno postala neznatno nestabilna, kada su opozicione partije vršile pritisak na premijera Mila Đukanovića da podnese ostavku nakon raznih korupcionaških skandala i neregularnosti na posljednjim predsjedničkim izborima.

"Glasanje o nepovjerenju u Skupštini je propalo i Đukanović još pregovara sa liderima opozicionih partija kako bi dobio njihovu podršku, nudeći im učešće u vlasti", podsjetili su iz Erste grupe.

Međutim, opozicioni lideri trenutno odbijaju takve ponude, tražeći formiranje prelazne vlade do izbora, koji bi trebalo da budu održani u proljeće ili ljeto. Prema medijskim anketama, Đukanovićeva partija i dalje ima podršku preko 40 odsto birača, ali treba da očekuje kompleksnije razgovore sa potencijalnim koalicionim partnerima.

"Najvažnija politička vijest u prošloj godini bila je pozivnica za NATO, što Crnu Goru snažnije pozicionira na njenom prozapadnom putu. Što se tiče pregovora o pristupanju EU, Crna Gora je otvorila šest poglavlja u prošloj godini, što je dovodi do 22 otvorena poglavlja od ukupno 35", precizira se u analizi.

Stopa apsorpcije IPA fondova je, kako se dodaje, ubrzana i prema prošlogodišnjem izvještaju o progresu, Crna Gora je napravila određeni napredak u institucionalnim reformama, kao što su vladavina zakona i korupcija, ali buduća vlada će morati više da se potrudi u tim oblastima.

"Sa druge strane, Crna Gora je rankirana iznad regionalnog prosjeka i susjednih Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) u pogledu Doing Business indikatora, što ukazuje da su probiznis reforme na pravom putu", zaključuje se u analizi.

Tagovi: crnogorska ekonomija, autoput Bar-Boljare, Erste, Alen Kovač, Ivana Rogić, Milan Deskar-Škrbić
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, dionica Spana prvi dan trgovanja skočila 19%
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, dionica Spana prvi dan trgovanja skočila 19%
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak su indeksi znatno ojačali, ostvarivši uspon treći dan zaredom, dok je u fokusu investitora bila dionica IT kompanije Span, kojom se od danas počelo trgovati, a cijena joj je pritom porasla 19 posto.
Dolarov indeks kliznuo s najviše razine u mjesec dana
FOREX
Dolarov indeks kliznuo s najviše razine u mjesec dana
LONDON - Dolar je u četvrtak oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima s najviše razine u mjesec dana, koju je dosegnuo pod utjecajem poruka iz američke središnje banke Fed u vezi skorašnjeg postupnog usporavanja kupnji obveznica.
Span u fokusu investitora na Zagrebačkoj burzi
ZSE INTRADAY UPDATE
Span u fokusu investitora na Zagrebačkoj burzi
ZAGREB – Na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak ujutro promet povećan, što se zahvaljuje trgovanju dionicama IT tvrtke Span, i to po znatno većoj cijeni nego u javnoj ponudi.
Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna
U MINUSU
Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna
ZAGREB - Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je od 2004. do 2020. stalno rasla u gotovo svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih, no u 2020. je zbog pandemije došlo do pada i poduzetnici su u toj djelatnosti iskazali ukupni neto gubitak od 3,4 milijarde kuna.
Mali trgovci profitirali u pandemiji
MALOPRODAJA
Mali trgovci profitirali u pandemiji
ZAGREB - Prihodi hrvatskih trgovaca mješovitom robom u 2020. iznosili su nešto više od 40 milijardi kuna, što je za 306 milijuna kuna više nego 2019.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE