GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Energetski promašaji: Južni tok najveći propust, HE Ombla kao potencijalna mina

Energetski promašaji: Južni tok najveći propust, HE Ombla kao potencijalna mina
BILANCA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.10.2011 / 19:09
Autor: Tomislav Marjanović
KOLUMNA - U četvrtak je Vlada protokolarno odradila svoju posljednju, više od 800 milijuna eura, tešku sjednicu, a dan kasnije, raspušten je i Hrvatski sabor. Nakon još jednog mandata HDZ-a pod vodstvom Jadranke Kosor pitam se u kakvom je stanju Vlada ostavila energiju, najveće kompanije i investicije? Za početak donosim kratki pregled najvažnijih događanja koja su "upalila mrak" nad hrvatskom energetskom scenom.

Najveća energetska priča 2010. godine svakako je ona o Hrvatskoj elektroprivredi d.d.. Ivan Mravak, bivši prvi čovjek HEP-a, tijekom saslušanja pred USKOK-ovim istražiteljima u rujnu 2010. godine priznao je da su ga na inkriminirane aktivnosti u vezi s kupnjom i prodajom električne energije prisilili tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec i premijer Ivo Sanader. Mravak je po njihovu nalogu struju kupljenu na tenderu za 83 eura po megavatsatu, prodavao šibenskom TLM-u i Aluminiju Mostar za 20,5 eura, čime je HEP-u nanesena šteta od približno 600 milijuna kuna. Osim toga, Mravak je priznao da je najvišim dužnosnicima Vlade i HDZ-a činio razne druge ustupke, na njihov prijedlog u HEP-u su na odgovorna mjesta zapošljavane osobe bez odgovarajuće kvalifikacije ili osobe koje su primale plaću, ali nisu dolazile na posao (Rade Buljubašić). Po nalogu Ive Sanadera HEP je blagajniku HDZ-a Mladenu Barišiću morao davati veće iznose novca u gotovini "za potrebe stranke", uglavnom prije izbornih kampanja, ali i u drugim slučajevima. Slično je bilo i s tzv. sponzorstvima i donacijama.

Mravak je tada izjavio da se po pitanju isplata više puta nalazio s Barišićem u njegovu uredu, ali i u prostorijama HDZ-a, a Barišić je po novac dolazio i u HEP. Ukratko, Ivan Mravak prvi je USKOK-ov optuženik koji je prebacio odgovornost na bivšeg premijera Ivu Sanadera i svjedočio o korupcijskoj hijerarhiji u HDZ-u i Vladi. Posljednji iskazi Ivana Mravka prvi su put otvorili mogućnost otvaranja službene istrage protiv Ive Sanadera, što je, kako danas vidimo, i učinjeno kao dio slučaja "Fimi media" Nevenke Jurak. Priznanje Ivana Mravaka potvrđuje spekulacije da je on doista bio najslabija karika u korupcijskom lancu u javnim poduzećima, zbog čega su u USKOK-u vršili stalan pritisak na njega metodom mrkve i batine. Zbog toga je DORH inzistirao na produljenom pritvoru za Mravka i Nevenku Jurak, a ta je strategija očito proizvela učinak. Da je Mravak spreman na suradnju, nagađalo se već kod promjene njegova odvjetnika.

Vijest 2011. godine, bez lažne skromnosti, svakako je sudbina naše najveće energetske kompanije - INA-e. Znalo se sve o tome i ranije ali nije bilo nikakve političke, a još manje gospodarske volje da se spomenuti problem riješi. Je li Sanader primio mito ili nije kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava nad INA-om utvrditi će DORH i USKOK. Sada se pitam zašto Vlada nije na ispravan zakonodavni, gospodarski i diplomatski način riješila problem s MOL-om te zašto nije pomogla odnosno potaknula na pokretanje dalekosežnijih istraga protiv drugih odgovornih osoba osim da učestalo proziva DORH da radi svoj posao u tom slučaju. Nakon cijele afere INA-MOL Vlada je odjednom žurno narisala Zakon kojim bi spriječila bilo koga da stekne više od 49% dionica te kompanije. Ubrzo se javila i Europska komisija sa svojim prvim velikim "STOP".

Toliko o tome da Europska unija štiti interese svojih članica i brine za dobrobit svojih stanovnika. Isprika, brine se ona ali je pitanje kako smo mi i na kojem mjestu u "brižnoj ljestvici" rangirani. Vlada nije htjela ili nije znala dati pojašnjenje zašto je od toga Zakona odustala ali između redaka je istaknula da se od DORH-a očekuje da - paralelno uz kazneni postupak koji vodi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera - pokrene i sudski postupak u kojem će tražiti da se taj ugovor, stečen prema sumnjama DORH-a na kaznenom djelu, suspendira. Kad bi DORH uspio izboriti suspenziju ugovora, pri upravljanju INA-om primjenjivale bi se odredbe Zakona o trgovačkim društvima na osnovu kojih bi MOL i dalje, s obzirom da ima najviše dionica, imao glavnu ulogu u upravljanju, ali ipak manju od one što mu je jamči dioničarski ugovor. Uz svu silnu demagogiju važno je naglasiti kako su Vladini predstavnici nešto i naučili, a to je da su dobri skribomani ali da su Zakon donosili na pogrešan način, pravdajući ga sumnjama na korupciju i kazneno djelo, jer se te stvari mogu sankcionirati jedino postupcima suda. Kako ističu u Vladi, bili su na to primorani jer DORH nije iskoristio svoje ovlasti.

Još 23. rujna ove godine USKOK je podignuo optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera radi navodnog primanja mita od mađarskog MOL-a te je u istoj predložio, ukoliko ga se osudi i presuda bude pravomoćna, da državi vrati cijeli iznos od 10 milijuna eura, koliko je, prema njegovim tvrdnjama, dobio 2008. godine kako bi toj mađarskoj tvrtki omogućio preuzimanje upravljačkih prava u INA-i kroz izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara. Sanader je osim toga, navodi se u optužnici, za navedeni iznos trebao dogovoriti i sklapanje ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz INA-e, odnosno izdvajanju onog dijela plinskog poslovanja koji stvara gubitke te njegovo preuzimanje od strane Hrvatske. Nedugo prije podizanja optužnice USKOK je u ovom slučaju odustao od kaznenog progona bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, jer u istrazi, navodno, nije pronašao dokaze da je Polančec pomogao Sanaderu.

Dodajmo još ovome kako je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) u više navrata krajem prvog i početkom drugog tromjesečja obustavljala promet dimnicama INA-e na Zagrebačkoj burzi da bi naposljetku to trgovanje zabranila i za čitavo daljnje vrijeme istraga koje se provode nad tom kompanijom. Od 19. rujna ove godine dionice INA-e nisu niti u sastavu CROBEX-a jer nisu zadovoljile uvjete broja dana trgovanja. Inače, dionice u sastavu CROBEX-a moraju zadovoljiti pravilo trgovanja više od 90 posto ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom šestomjesečnom razdoblju, a dionicama Ine se na Zagrebačkoj burzi ne trguje od 28. travnja ove godine. Od 23. rujna ove godine dionice INA-e nisu niti u sastavu CROBEX10. Međutim, to nije sve. Naime, 27. listopada ove godine INA-inom dionicom više se ne trguje niti na burzi u Londonu. Na stranicama Londonske burze Financial Services Authority (FSA) svoju odluku objašnjava činjenicom da INA burzi nije poslala financijske izvještaje o razdoblju do 31. prosinca prošle godine. Službeno objašnjenje zbog kojeg je zaustavljeno trgovanje Ininim dionicama u Londonu ipak nije jedini razlog zbog kojeg su se regulatorna tijela Ujedinjenog Kraljevstva odlučila na taj ne baš čest potez, pogotovo za dionice čija je trgovina godinama beznačajna za Londonsku burzu.

"Tu pripadamo" dobro je osmišljena promotivna kampanja za ulazak u Europsku uniju kojom se na svako vješto postavljeno pitanje pruža još vještija "pozitiva" da nas vjerojatno čeka "med i mlijeko". Ako pogledamo s energetskog aspekta - glavnina zakonodovanog prilagođavanja odnosi se na usvajanje ciljeva i obveza koje moramo okončati do određenog roka. Međutim, mjere kojima bi se to postiglo nisu još uvijek utvrđene niti iste nisu u skladu s tijekom investicija. Teško je za povjerovati da će Hrvatska uz izraziti nuklearni i fosilni lobi postići primjerice energetski paket "20-20-20" jer već danas bitno, radi slabog gospodarskog rasta i još slabijih investicijskih kretanja, zaostaje za odredbama Kyotskog protokola kojeg je ratificirala. Energetika je ozbiljan aspekt gospodarstva i prema njoj se ne možemo ponašati na način da sve što nam se ponudi da to i potpišemo prije nego utvrdimo stvarno stanje, financijske i opće gospodarske mogućnosti. Hrvatska će se svojim potpisivanjem Ugovora za pristupanje Europskoj uniji obvezati na nekoliko stotina aktivnosti ključnih za energetiku, samo se postavlja pitanje koju ćemo cijenu platiti kada shvatimo da nemamo novca za cjelovitu i sustavnu realizaciju? Europski "med i mlijeko", kada se nacionalna zakonodavstva ne evaluiraju na ispravan način, postaje "jad i čemer" jer je EU u takvim situacijama iznimno rigorozna. Primjerice, od početka 2010. godine do danas Europska komisija je uputila ukupno 117 upozorenja i 48 odluka o kaznama državama članicama za nepoštovanje tržišnog natjecanja u distribuciji električne energije, a najveću cijenu platila je Italija, kroz sedam kazni, u iznosu od čak 50 milijuna eura.

Ako izuzmemo korupciju i kriminal te zakonodavne obveze pri pristupanju Europskoj uniji istaknuo bih kako je najveći gospodarski propust upravo izgradnja dijela plinovoda "Južni tok" kroz Hrvatsku. Podsjetimo, plinovod Južni tok, zajednički projekt ruskog Gazproma i talijanskog ENI-ja, trebao bi prenositi ruski plin ispod Crnog mora plinovodom dugačkim 900 kilometara do europskih zemalja. Procijenjena vrijednost investicije je oko 20 milijardi eura, dok bi kapacitet plinovoda trebao biti oko 63 milijarde kubičnih metara godišnja. Početak izgradnje predviđen je u 2013. godini. Gazprom trenutno razmatra i alternativu izgradnjom morskog plinovoda, to jest analizira mogućnosti izgradnje pogona za LNG na obali Crnog mora. U ožujku 2010. godine Gazprom i Hrvatska potpisale su međuvladin sporazum o priključenju Hrvatske projektu "Južni tok".

Hrvatska diplomacija nije odradila posao kako treba, a posao su dobro još manje odradile hrvatske tvrtke zadužene za izradu svih neophodnih studija koje je Gazprom potraživao. Kada je Vlada uvidjela kako od toga projekta na ovim prostorima neće biti ništa i kako direktor Gazproma Alexei Miller u širokom luku zaobilazi Hrvatsku, poslala je potpredsjednika Vlade za investicije Domagoja Miloševića u sjedište Gazproma. Milošević je tada, točnije 13. travnja ove godine, potvrdio namjeru sudjelovanja u projektu Južni tok te je napomenuo da će toliko sporna studija izvedivosti projekta za Hrvatsku biti poslana Gazpromu kao sastavni dio konsolidiranih studija izvedivosti plinovoda Južni tok. Od tada Hrvatska se više ne spominje kao jedan od partnera u projektu Južni tok te je uploadom nove karte ovog plinovoda prvobitno utvrđena trasa preko Hrvatske pobrisana.

Za kraj bih se osvrnuo i na izgradnju HE Ombla na temelju studija starih 30-ak godina. Umjesto da je Vlada svoju posljednju sjednicu završila na način da i ovako prezadužena državna poduzeća natjera na sanaciju dugova, poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti, dogodilo se upravo suprotno. Tako je Hrvatskoj elektroprivredi d.d. (HEP) pomogla u kreditnom zaduživanju dajući joj suglasnost za vrtoglavih 123.200.000,00 eura za izgradnju HE Ombla. Samo dan kasnije, neobično, agencija za kreditni rejting Standard & Poor's istoj je kompaniji povisila kreditni rejting. Standard & Poor's objasnio je kako je ipak moguće smanjenje kreditnog rejtinga jer su se, valjda, sjetili da je riječ o državnoj tvrtki. Tko će toliki iznos zapravo vratiti!?

Posjetimo, projekt izgradnje HE Ombla snage 68 MW s očekivanom godišnjom proizvodnjom od 225 GWh koristiti će prirodni vodni resurs rijeke Ombla kraj Dubrovnika, a izgradnja će trajati oko pet godina. Na predstavljanju tog projekta 6. listopada ove godine Tomislav Paviša, ujedno i voditelj projekta, naglasio je kako će elektrana opskrbljivati 45.000 kućanstava te da su istraživački radovi, odabir tehnološkog rješenja te ispitivanje utjecaja na okoliš započeli još prije 30 godina. (???) Dodajmo ovome kako su udruge nedavno pozvale Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) da ne kreditira izgradnju HE Ombla. Kao glavni razlog navele su ekološke, ekonomske i proceduralne probleme HE Ombla. O konačnoj odluci o dodjeli kredita raspravljat će se na Upravnom odboru direktora EBRD-a 8. studenog, kada će se saznati hoće li izgradnja započeti u planiranom roku ili će to biti još jedna u nizu loše donesenih odluka?

Ne mogu si predočiti tolike iznose, ali mogu razumjeti da bih o svim slabostima energetike i toga dijela gospodarstva mogao pisati čitavu vječnost. Energije još uvijek imamo, ali sada vidimo samo mrak na kraju tunela.

www.croenergo.eu

Tagovi: Hrvatska elektroprivreda, HEP, Ina, Damir Polančec, Ivo sanader, Ivan Mravak, HE Ombla, Južni tok, Gazprom, Domagoj Milošević, CROBEX, CROBEX10, Hanfa
PROČITAJ I OVO
Coinbase u debiju dosegao vrijednost od preko 85 milijardi dolara
DOGAĐAJ DANA
Coinbase u debiju dosegao vrijednost od preko 85 milijardi dolara
NEW YORK - Dugoočekivani tržišni debi Coinbasea bio je baš onakav kakvog su mnogi i očekivali. Spektakularan.
Beogradska berza: Serija rasta indeksa zaustavljena, promet pao
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Serija rasta indeksa zaustavljena, promet pao
BEOGRAD – Višednevni rast indeksa Beogradske berze prekinut je danas, a pala je trgovinska aktivnost.
Preminuo Bernard Madoff
IN MEMORIAM
Preminuo Bernard Madoff
NEW YORK - Bernard Madoff, osuđen zbog toga što je vodio najveću poznatu investicijsku prijevaru u povijesti, umro je u srijedu u američkom saveznom zatvoru gdje je služio 150 godina zatvora, objavila je savezna zatvorska uprava.
Zagrebačka burza: Indeksi blago pali, promet skroman
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi blago pali, promet skroman
ZAGREB - U mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi u srijedu su indeksi blago oslabili, nakon jučerašnjeg skromnog rasta, no uz nešto veći promet, pri čemu su dvije dionice imale milijunski promet - povlaštena Adrisa i Zagrebačke banke.
Njemačka će do ljeta ponuditi digitalnu potvrdu o cijepljenju za olakšana putovanja
CIJEPLJENJE
Njemačka će do ljeta ponuditi digitalnu potvrdu o cijepljenju za olakšana putovanja
BERLIN - Njemačka će do ljeta svojim građanima koji su cijepljeni ponuditi potvrdu kojom će, između ostalog, biti omogućeno lakše putovanje, javljaju njemački mediji u srijedu pozivajući se na izvore u vladi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE