GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ekološka poljoprivreda: Potražnja daleko iznad ponude

Ekološka poljoprivreda: Potražnja daleko iznad ponude
TRENDOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.04.2020 / 15:16
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Posljednjih je mjeseci sve izraženiji interes građana za ekološkom poljoprivredom.

Pandemija koronavirusa promijenila je naše navike i sve se više pokušavamo orijentirati prema hrani iz domaćeg uzgoja. Štoviše, raste interes i za vlastitm uzgojem pojedinih kultura na dosad zapuštenim zemljištima u sjevernoj Hrvatskoj.

“Ekološki proizvod" je proizvod s 95% ili više ekoloških sastojaka. Ovih 5% ostavlja se za slučaj onečišćenja iz atmosfere poput kiselih kiša ili pesticida donesenih vjetrom sa susjednog imanja i slično. Definirano je što sve ulazi u ovih 5% pa tako npr. nije moguće marmeladu zaslađivati bijelim rafiniranim šećerom jer se onda gubi dosljednost već to moraju biti prirodni sastojci, ali koji ne posjeduju certifikat, kao npr. voda koju je nemoguće certificirati.

Ekološki proizvodi proizvedeni su od prirodnih sirovina bez umjetnih stranih primjesa. Potražnja za ekološki proizvedenim proizvodima daleko je veća od ponude, jer kakvoćom i okusom daleko odskaču od ponuđenih industrijskih proizvoda, a krajnji potrošač spreman je platiti znatno veću cijenu.

Trend je porasta potražnje za ekološki proizvedenim proizvodima u Europi i bilježi stalan porast potrošnje od 20-30% godišnje. Za pokretanje ekološke proizvodnje nužna je inicijativa jedinice lokalne samouprave koja će uz pomoć zadruga ili područnih razvojnih središta i struke pokrenuti edukaciju i pokusnu proizvodnju. Proces zahtijeva višestruka manja ulaganja, ali i mnogo veća znanja, za što valja koristiti postojeće udruge i već dovršene programe.

Hrvatska je u samom vrhu Europske unije po rastu ekološke poljoprivredne proizvodnje, ali i dalje zaostajemo po potrošnji ekološke hrane koja je u Uniji triput veća nego kod nas. Zbog brzog rasta tržišta ekološka proizvodnja sve je privlačnija domaćim poljoprivrednicima o čemu najbolje svjedoči podatak da se udio površina pod takvom proizvodnjom u Hrvatskoj udeseterostručio u posljednjih desetak godina. Tako smo 2007. imali tek 7.577 hektara pod ekoloških uzgojem (0,63 posto ukupno korištenih poljoprivrednih površina), dok je prošle godine ta brojka porasla na 103,166 hektara (oko 7 posto ukupno korištenih poljoprivrednih površina.

Samo u prošloj godini nam je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača porastao za gotovo 9 posto u usporedbi s 2017., što je konkretno povećanje od 351 proizvođača (s 4.023 na 4.374). Rastao je i broj prerađivača za 3,1 posto (s 357 na 368).

Što se biljne proizvodnje tiče, najzanimljiviji je porast uzgoja svježeg povrća i jagoda od 51 posto (724 tone više) u usporedbi s 2017. Povećana je i proizvodnja grožđa za 40 posto (porast za 1.616 tona), odnosno maslina za 33,6 posto (328 tona).

Po pitanju ekološkog uzgoja stoke, također bilježimo pozitivne trendove. U usporedbi s 2017. u prošloj godini je broj ekološki uzgojenih goveda porastao za 14 posto (sa 17.226 grla na 19.613), ovaca za 14,2 posto (s 54.583 na 62.315), koza za 24,2 posto (s 3.381 na 4.199) i svinja za 28,5 posto (s 1.468 na 1.887).

U posljednje se vrijeme pojavljuju ozbiljnije dvojbe o tome koliko je lažne ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. Ministarica poljoprivrede Marija Vučković odbacila je tvrdnje da je samo dva posto poticaja isplaćenih za ekološku poljoprivredu opravdano, odnosno da ih je čak 98 posto lažno. Europska komisija nije utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu niti da tek dva posto prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete.

Te su informacije neprovjerene i potpuno netočne, kazala je jučer ministrica Marija Vučković nakon što je te tvrdnje u Večernjem listu iznio član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Antun Vrakić.

U svakom slučaju, veliki potencijal ekološke proizvodnje otkriva i veličina europskog tržišta za takve proizvode koje se procjenjuje na preko 30 milijardi eura (60-ak eura po stanovniku), dok se u Hrvatskoj kreće oko 100 milijuna eura (23,6 eura po stanovniku). Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških prehrambenih proizvoda u ukupnoj maloprodaji u Hrvatskoj je oko 2,5 posto, a u EU oko 5 posto.

Tagovi: ekološka poljoprivreda, organska hrana, hrana, nestašice hrane, Marija Vučković
PROČITAJ I OVO
Wall Street: S&P 500 na novom rekordu, zaključio najbolji prvi kvartal od 2019.
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: S&P 500 na novom rekordu, zaključio najbolji prvi kvartal od 2019.
NEW YORK - Indeks S&P 500 porastao je u četvrtak i zaključio svoje najbolje rezultate u prvom tromjesečju u pet godina.
MicroStrategy potonuo 14%, evo zašto
POTONUĆE
MicroStrategy potonuo 14%, evo zašto
NEW YORK - Kerrisdale Capital je shortao MicroStrategy dionica i duga bitcoin.
Sam Bankman-Fried osuđen na 25 godina zatvora
PRESUDA
Sam Bankman-Fried osuđen na 25 godina zatvora
NEW YORK - Bivši glavni izvršni direktor FTX-a, Sam “SBF” Bankman-Fried odslužit će 25 godina zatvora nakon izricanja presude na federalnom sudu.
Zagrebačka burza: Skok prometa, ali i pad indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Skok prometa, ali i pad indeksa
ZAGREB - Kraj skraćenog trgovinskog tjedna donio je pad indeksa Zagrebačke burze uz skok prometa.
Hrvatska i Srbija od 15. svibnja zajedno naplaćuju cestarinu
CESTARINE
Hrvatska i Srbija od 15. svibnja zajedno naplaćuju cestarinu
BEOGRAD - U Vladi Srbije potpisan je Memorandum o integraciji sustava za elektroničku naplatu cestarine između Srbije i Bosne i Hercegovine, a do lipnja se očekuje primjena sličnih sporazuma s Hrvatskom, Crnom Gorom i Grčkom, objavio je u četvrtak srbijanski ministar građevinarstva, prometa i infrastrukture Goran Vesić.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE