ECB sutra ponovno reže kamatne stope

To će i dalje biti ključni sastanak za postavljanje smjernica za nadolazeću godinu, ne samo zato što će osoblje ECB-a objaviti svoje tromjesečne makroekonomske projekcije rasta i inflacije. Te će prognoze uzeti u obzir vrlo neizvjestan globalni učinak povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegovih prijetnji velikim trgovinskim carinama.

Središnja banka bloka do sada je snizila svoju ključnu stopu s 4% na 3,25% ove godine kroz tri povećanja od 25 baznih bodova između lipnja i listopada.

Mogućnost da se ECB odluči za smanjenje od 50 baznih bodova kako bi zaokružila 2024. činilo se čvrsto u igri nakon posljednjeg jesenjeg sastanka, a više kreatora politike reklo je CNBC-u da će ostati ovisni o podacima, ali da će značajno usporavanje u eurozoni inflacija i sve lošiji ekonomski izgledi za blok mogli bi opravdati veliki korak u prosincu.

Cijene na tržištu novca sada sugeriraju male šanse za veliki pad. Od srijede ujutro, za prosinac su procijenjeni rezovi u vrijednosti od oko 29 baznih bodova, a ekonomisti kažu da će porast dogovorenog rasta plaća u studenom zahtijevati oprez.

Ukupna inflacija ponovno je porasla iznad cilja u studenom, popevši se na 2,3% s 2% u listopadu. U međuvremenu je gospodarstvo eurozone u trećem tromjesečju poraslo najbržim tempom u dvije godine, iako po stopi od samo 0,4%.

"Nema potrebe da se u ovoj fazi žuri za ECB", rekao je Sylvain Broyer, glavni ekonomist za EMEA i S&P Global Ratings, u ponedjeljak za CNBC-jev "Squawk Box Europe".

“Inflacija je, barem kratkoročno, pod kontrolom. Ali sve dok troškovi rada rastu iznad produktivnosti, ECB bi trebao ostati na opreznoj strani ili na strani čekanja za smanjenje stopa.”

To će se vjerojatno pretvoriti u smanjenje od 25 baznih bodova u prosincu, rekao je Broyer, nakon čega će uslijediti smanjenja stope "brzim tempom" kako bi se monetarna politika dovela do neutralnog stajališta koje niti ograničava niti potiče rast.

Nekoliko predviđanja predviđaju da taj tempo znači smanjenje od 25 baznih bodova na svih šest sastanaka ECB-a u 2025. do rujna, čime se njegova ključna stopa – depozitna olakšica – kao rezultat toga spušta s 3% na 1,5%.

To uključuje istraživače iz danske Danske Bank, koji su u utorak rekli da će kreatori politike ECB-a raspravljati o smanjenju od 50 baznih bodova na sastanku u prosincu, ali da će se na kraju odlučiti za manji potez.

Dodali su da očekuju "benignu tržišnu reakciju", čak i ako predsjednica ECB-a Christine Lagarde promijeni svoje poruke u golubijem smjeru.