GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dubrovnik i kruzeri: Još samo ovaj put

Dubrovnik i kruzeri: Još samo ovaj put
MASOVNI TURIZAM
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.08.2020 / 10:48
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
DUBROVNIK - Ugrožena turistička sezona natjerala je hrvatske političare da opet posegnu za poticanjem masovnog dolaska gostiju, no pritom su zaboravili na dojučerašnje najave strateškog zaokreta prema razvoju održivog turizma.

Ljeto na Jadranu bez masovnih turističkih posjeta predstavlja uistinu nesvakidašnji prizor, a ponajviše se to odnosi na međunarodno najpoznatiju hrvatsku destinaciju – Dubrovnik. Taj grad posjećivali su dominantno avioputnici ili pak oni s kruzera, dok su kopneni dolasci bili manje zastupljeni. Zračni promet je posljednjih mjeseci u velikoj mjeri posvuda drastično smanjen,dok su kruzerski aranžmani gotovo sasvim nestali iz ponude. Ipak, s prvim tržišnim znakovima da brodari pripremaju nova, postsezonska putovanja, dubrovačke gradske vlasti prionule su na privlačenje njihove klijentele.

Bez ikakve sumnje, razumjeti je sve koji o turizmu ovise, pa nastoje pošto-poto spasiti premda dio mogućeg prihoda koji je pandemija koronavirusa dovela u pitanje. No time u drugi plan padaju neke najave i odluke o kojima se prethodnih mjeseci, obilježenih karantenskom mjerama, u RH dosta čulo. Primjerice, to da Hrvatska više ne bi smjela ekonomski u tolikoj mjeri ovisiti o turizmu, a i da bi sam turizam morao biti održiv u pogledu ekološkom i socijalnom, infrastrukturnom i kulturnom.

Onaj kruzerskog tipa, međutim, teško da bi zadovoljio takve uvjete, s obzirom na njegovu karakteristiku da domaćinskim odredištima nosi relativno daleko najmanju zaradu. Pritom je zbog apsolutno najvećeg broja njime zastupljenih gostiju, to danas svakako i najrizičniji oblik turizma po samog domaćina. Nadalje, popratni troškovi ugošćavanja su najviši, mada su često neiskazani, pa se uglavnom tek neobavezno procjenjuju. Tako se u stručnim krugovima smatra da je trošak opterećenja prirode i okoliša veći oko sedam do osam puta od neposrednog prihoda, no ekološku štetu ionako nitko ne uzima u obzir.

Hrvatska je do ove godine, s preko 700 kružnih putovanja u lukama svog dijela Jadranskog mora, bilježila ukupno oko 50 milijuna eura prihoda. Od toga se na Dubrovnik odnosi približno 70 posto, ali dio gradske političke opozicije ne slaže se s politikom gradonačelnika Mata Frankovića koji je od javnozdravstvenih vlasti RH i stranih brodarskih kompanija zatražio poseban tretman u budućnosti. Naime, on smatra da taj grad zaslužuje što brži povrat kruzerskog turizma, dakako uz nužne epidemiološke mjere opreza.

I dok dubrovački gradski vijećnici s liste „Srđ je grad" opet upozoravaju da njihova sredina realno ne može, a niti smije podnositi takav rizik s tisućama novih inozemnih posjetitelja svakog dana u (post)sezoni, mišljenja ostatka javnosti su donekle podijeljena. Takoreći svi znaju da se dosad mahom toleriralo enormno opterećenje Dubrovnika posjetama kruzera, bez obzira na proklamirana stajališta o poštivanju gradskih vrijednosti, kako povijesnih, tako i aktualno-komunalnih. Ali znaju i da ove godine dubrovačke blagajne, privatne i javne, odzvanjaju šuplje, jer drugog prihoda tamo nema niti će ga uskoro biti.

Nekadašnja ministrica turizma RH i najpoznatija dubrovačka turistička menadžerica Pave Župan Rusković smatra da je već propuštena šansa za osmišljavanje boljih rješenja u hrvatskom turizmu:

„Umjesto toga, sad se panično nastoji doći do nečega što još više podsjeća na masovni turizam, a on je u malenim sredinama izuzetan problem. Znam da priprema alternative zahtijeva vrijeme, no mi to nismo ni probali. A to ne trebaju učiniti ponuđači, nego oni koji određuju strategiju ekonomije."

„I dalje smo fokusirani na puke brojeve posjeta i noćenja, umjesto na unapređenje kvalitete ponude", kazala je ona za DW, „u skladu s potrebama normalnog življenja domaćih ljudi. No da smo barem napravili razliku između kruzera. Naime, oni s do tisuću putnika su kudikamo prihvatljiviji od onih koji ih imaju i preko tri tisuće." Drugim riječima, trebalo bi podići kvalitetu i cijenu usluge, odnosno dodanu vrijednost, iako to nije moguće preko noći. Pave Župan Rusković povrh toga dodaje da se nikako ne zalaže za elitističku isključivost u odnosu na klijentelu, ali da Dubrovnik mora početi sam više brinuti o svojoj održivosti koje definitivno nema uz masovne posjete.

Na koncu, ona ističe da turizam više ne smije imati ovoliko presudnu ulogu u hrvatskoj ekonomiji. Ne samo zbog ekološke i druge održivosti, nego zbog egzistencijalnog rizika u trenutku kad neka kriza ugrozi mogućnost dolaska stranih gostiju na Jadran.

„Naša ovisnost o turizmu nije smišljena u turističkoj branši. Državna ekonomska politika je kriva za tu situaciju, umjesto da turizmu nađe mjesto uz ostale industrije. No učinjeno je sve da turizam našim ljudima bude gotovo jedini način preživljavanja. Na isti način je i Dubrovnik postao neizbježno izložen turizmu i samo turizmu", rekla je Župan Rusković.

Direktor zagrebačkog Instituta za turizam Damir Krešić poznat je po sličnim stavovima o državnoj ekonomskoj i turističkoj strategiji. Naročito je to slučaj oko pitanja održivosti, a na koju ta ustanova već godinama uporno stavlja naglasak, premda uglavnom bezuspješno. Također, on pokazuje visoku mjeru razumijevanja za one koji danas prizivaju kruzere natrag u Jadransko more. Bez obzira na to što i sam podcrtava činjenicu da bi u dojučerašnjim okolnostima takvo poticanje bilo štetno za Dubrovnik ili neki drugi manji grad izuzetne popularnosti.

„Uplovljavanje kruzera s više od 200 putnika je ipak jedan od najbržih načina smanjenja velikih gubitka dubrovačkog turističkog sektora. Naravno, ako se takvim zahtjevima udovolji, onda bi nužan preduvjet trebalo biti pridržavanje svih epidemioloških preporuka", odgovorio je na naša pitanja direktor Instituta za turizam, uz opasku da sumnja kako su baš gosti s kruzera, koji se u svakoj destinaciji kratko zadržavaju a njihov obilazak je moguće organizirati u strogo kontroliranim uvjetima, veća ugroza za javno zdravstvo od npr. noćnih klubova i drugih masovnih okupljanja.

„Osim toga, s obzirom na to da u Dubrovniku trenutno boravi mali broj turista, dolazak dodatnih s kruzera ne bi trebao izazvati gužve i opterećenje infrastrukturnih sustava koje se događalo prošlih godina. Konačno, ako već imamo relativno liberalnu javno zdravstvenu politiku koja je zadnjih mjeseci omogućila dolazak nekoliko milijuna turista u Hrvatsku, ne vidim zašto bi turisti s kruzera u tom smisli bili iznimka", drži Damir Krešić. A sad su ponovno na redu hrvatski državni političari, dakle, i to nipošto samo u odnosu na ovu sezonu.

Tagovi: Dubrovnik, kruzeri, kruzeri u Dubrovniku, Pave Župan Rusković, Damir Krešić, Mato Franković, Srđ je grad
PROČITAJ I OVO
Dolar u blagom plusu prema košarici valuta
FOREX
Dolar u blagom plusu prema košarici valuta
LONDON - Dolar je u ponedjeljak blago ojačao prema najvažnijim svjetskim valutama na svjetskim tržištima, uz stabilizaciju valuta koje investitori percipiraju rizičnijima, uslijed smirivanja situacije na tržištima obveznica.
Hrvatska je druga najtraženija destinacija TUI-ja u 2021. godini
DESTINACIJE
Hrvatska je druga najtraženija destinacija TUI-ja u 2021. godini
ZAGREB - Prema podacima jednog od najvećih svjetskih turoperatora TUI-ja, po dosadašnjem bukingu programa za 2021. godinu Hrvatska se nalazi na visokom drugom mjestu najtraženijih destinacija na tržištu Austrije, izvijestio je Branimir Tončinić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Beču.
HŽ: Počeo remont dionice Podsused Tvornica - Zaprešić
REMONT
HŽ: Počeo remont dionice Podsused Tvornica - Zaprešić
ZAGREB - Zbog remonta je lijevi kolosijek pruge državna granica - Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor zatvoren za promet između kolodvora Podsused Tvornica i Zaprešić do 14. ožujka u ponoć, izvijestile su u ponedjeljak Hrvatske željeznice (HŽ).
Domaćih gostiju samo 10 posto manje nego prije pandemije
SOLIDNO
Domaćih gostiju samo 10 posto manje nego prije pandemije
ZAGREB - Stranci se drže svojih zemalja i na Jadranu su malobrojni, ali naši građani koriste subotu i nedjelju da nekamo otputuju. Protekli vikend jadranski su domaćini ugostili 18.000 turista i sedam tisuća više nego tijekom radnih dana u prethodnom tjednu, piše u ponedjeljak Večernji list.
Cardano je nova zvijezda na kripto nebu
KRIPTOVALUTE
Cardano je nova zvijezda na kripto nebu
PODGORICA - Kraj prošle i početak ove godine donio nam je još jedan bull run na kripto tržištu. Za razliku od predhodnog iz 2017. godine ovaj je osim ogromne tržišne kapitalizacije i prometa novca na burzama donio i nekoliko zanimljivih projekata koji mogu u skorijoj budućnosti promijeniti dosta toga, kazao je crnogorski IT stručnjak Mirko Jovović.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE