Sretni dobitnik ovog vrijednog posla jest Tvornica ulja Čepin koja je izabrana u ubrzanom postupku javne nabave, a čini se da je usprkos iznimno velikoj količini robe od države uspjela isposlovati vrlo dobru cijenu, praktički tržišnu, piše Jutarnji list. Država je, sudeći prema podacima iz natječajne dokumentacije, litru suncokretova ulja platila nešto manje od 16 kuna, što je samo dvije kune manje od maloprodajne cijene, a znatno više od cijene po kojoj se litra ulja može kupiti na akciji u nekim prodavaonicama.
Iz odgovora Ministarstva gospodarstva nismo uspjeli saznati kako je i zašto cijena litre tako visoka, no cijeli je natječaj, vidi se iz dokumentacije, odrađen u vrlo kratkom roku, što se pojašnjava činjenicom da je žurna nabava bila potrebna temeljem odluke Vlade iz veljače ove godine kad je dogovorena izvanredna nabava strateških robnih zaliha, uz ostalo i suncokretova ulja. Bilo kako bilo, ponuda Tvornica ulja Čepin bila je jedina pristigla na natječaj, cijena je iznosila 63,2 milijuna kuna, razloga za njezino odbijanje nije bilo pa je u konačnici i prihvaćena.
Prema posljednjim podacima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska je u 2020. godini proizvela oko 20 tisuća tona suncokretova ulja, a s obzirom na to da sada nabavlja četiri milijuna litara za robne zalihe, što je ekvivalent oko četiri tisuće tona ulja, u robnim će zalihama završiti petina ukupne domaće proizvodnje suncokretova ulja pa se postavlja pitanje hoće li taj potez države na kraju utjecati na opskrbljenost tržišta, ali i cijenu potrošačima.
"Pitanje je u koju se svrhu nabavlja ovo ulje. Ako ga je država, naime, nabavila da ga ima za slučaj nestašice te ga u krizi namjerava dijeliti stanovništvu, onda je potez u redu. Međutim, ako je ideja ulje pustiti na tržište po cijeni od 16 kuna za litru kako bi država tako intervenirala u konačnu cijenu suncokretova ulja, onda je to jako loše za nas proizvođače koji i s ovim cijenama teško pokrivamo svoje troškove", rekao je za Jutarnji list Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore te dodao da poljoprivrednici pušu na hladno.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, lani je na hrvatskim oranicama požnjeveno 120 tisuća tona suncokreta, od čega je 50,4 posto izvezeno, 42,3 posto je prerađeno u uljarama, a ostatak je korišten za sjeme i za stočnu hranu.
"Iste godine proizveli smo 20,3 tisuća tona suncokretova ulja, a budući da ukupna domaća potrošnja iznosi 46 tisuća tona, ukupna proizvodnja nije bila dostatna. U 2020. uvezli smo 69,1 tisuću tona suncokretova ulja, a izvezeno je 42,8 tisuća tona", poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Međutim, u Ministarstvu gospodarstva sugeriraju da te brojke nisu točne i da Hrvatska proizvodi mnogo više ulja nego što pokazuju službene brojke, ali ih ne navode.
"Podaci o godišnjoj proizvodnji suncokretova ulja značajno su veći od ovih koje navodite i dostatni su za hrvatsko tržište koje ne opskrbljuje samo jedan proizvođač.