Dolar u lošem trendu, ali ostaje mu status rezervne valute

Iako pojedine zemlje EU već neko vrijeme pokušavaju učiniti sve što mogu bez zajedničkog fiskalnog sporazuma, američka fiskalna i monetarna reakcija na koronavirus bila je takva da je trenutna američka recesija prva u povijesti s rastućim raspoloživim dohotkom.

Unatoč teškom početnom iskustvu s pandemijom i početnom slabijem političkom odgovoru na krizu, Europa sada budućnost gleda samo s raširenijom fiskalnom potporom i boljom epidemiološkom slikom od Sjedinjenih Država. Ovaj pozitivan razvoj u Europi, zajedno s velikim razlikama u monetarnoj politici između SAD-a i eurozone, pridonio je tome da se tečaj EURUSD-a od ožujka ove godine popeo na 1,08 dolara za euro na gotovo 1,2 dolara po euru do danas. U budućnosti će slabiji dolar pomoći u jačanju rasta u SAD-u i cijena dionica u Europi.

Deprecijaciji dolara također snažno pridonosi američka monetarna politika, koja je puno ekspanzivnija od one u drugim zemljama. Za usporedbu, američka je Federalna rezerva (Fed) povećala bilancu u posljednjih godinu dana za 84%, a Europska središnja banka (ECB) za 36%, ali dolar je za to vrijeme izgubio "samo" prema euru 8 %.

To nam opet daje do znanja o povećanoj razini potražnje za dolarom u kriznim vremenima i o važnosti statusa dolara kao rezervne valute. Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), američki dolar predstavlja dobrih 60 posto globalnih monetarnih rezervi, euro 20 posto, a kineski juan samo 2 posto.

Status dolara kao globalne rezervne valute, unatoč deprecijaciji, nije ugrožen. S druge strane, za sada se čini da dolar prema euru uskoro neće povećavati vrijednost, već upravo suprotno.