Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,15 posto, na 98,63 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,35 posto, na 122,50 jena, a u jednom razdoblju kretao se i iznad 124 jena, najviše razine u šest godina.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,55 posto, na 1,1045 dolara.

Početkom tjedna dolar je slabio jer su ulagači bili skloniji rizičnijim investicijama, zahvaljujući optimizmu u vezi situacije u Ukrajini.

U mirovnim pregovorima Rusija je obećala da će drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeva, a Ukrajina predložila neutralni status.

Zahvaljujući tom optimizmu, dolarov indeks skliznuo je polovicom tjedna na 97,68 bodova, najnižu razinu u četiri tjedna, dok je tečaj eura znatno porastao i prema dolaru dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana.

Rekordna inflacija u eurozoni

No, u drugom dijelu tjedna dolar je ponovno počeo jačati, a euro slabiti jer su splasnule nade da će uskoro biti postignuto primirje u Ukrajini.

"Euro je pritisnut korekcijom prinosa na obveznice eurozone i smanjenim optimizmom oko pomaka u mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine", rekao je valutni analitičar banke ING Francesco Pesole.

Od važnih vijesti iz eurozone, u fokusu je bio skok potrošačkih cijena u eurozoni na rekordnih 7,5 posto u ožujku, s 5,9 posto u veljači.

Investitori su također fokusirani na poteze vodećih središnjih banaka u svijetu, posebno zato što ih brine hoće li inflatorni pritisci primorati središnje banke na agresivno povećanje kamatnih stopa, što bi moglo izazvati recesiju.

I novi podaci potvrdili su da se u SAD-u inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina.

Prema indeksu cijena proizvoda za osobnu potrošnju, inflacija, bez cijena hrane i energije, dosegnula je u veljači 5,4 posto na godišnjoj razini, a sa cijenama energije i hrane 6,4 posto.

„Premda su podaci u skladu s očekivanjima, brojke su veće nego što su bile prošloga mjeseca i vjerojatno će i dalje rasti. A to samo učvršćuje pozicije Feda da bude agresivniji u suzbijanju inflacije”, kaže Ken Polcari, partner u tvrtki Kace Capital Advisors.

Kako bi suzbila inflaciju, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju mogla bi ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

A dobri pokazatelji s američkog tržišta rada idu u prilog takvim očekivanjima.

U petak je objavljeno da je u ožujku broj radnih mjesta povećan za 431.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,6 posto, blizu najniže razine u dvije godine.

„Izvješće je pokazalo da se sve više ljudi vraća na posao. Ako i ostali pokazatelji do iduće sjednice Feda budu tako dobri, čelnici središnje banke vjerojatno će mirne duše povećati kamatne stope za 0,50 postotnih bodova”, kaže Brian Jacobsen, strateg u tvrtki Allspring Global Investments.