Dolar ojačao prema euru, u fokusu ukrajinska kriza

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ostao je prošloga tjedna gotovo nepromijenjen, na 96,05 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,30 posto, na 115,05 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, za 0,25 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1320 dolara.

Kretanje tečajeva na valutnom tržištu prošloga je tjedna ponajviše ovisilo o vijestima u vezi Ukrajine.

Bijela kuća danima poručuje da je mogućnost ruske invazije na Ukrajinu vrlo visoka, posebice nakon što su ukrajinske snage i proruski separatisti počeli optuživati jedni druge za napade uzduž linije razdvajanja, što Zapad vidi kao mogući povod Moskvi da napadne Ukrajinu.

Rusija niječe da planira invaziju, ali je poručila da bi mogla poduzeti neku vojno-tehničku akciju, ako se ne ispuni niz njezinih zahtjeva, uključujući obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena u NATO.

Zbog napetosti između Zapada i Rusije, ulagači su posljednjih dana skloniji valutama koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak.

„Svi su usmjereni na to kako će se razvijati situacija u Ukrajini. Puno je nervoze na tržištu. Svi se nadaju popuštanju napetosti, no čini se da to toga baš i ne dolazi. Traže se sigurnija utočišta za kapital, pa je čini se ovo dobro razdoblje za jen”, kazao je Edward Moya, analitičar u tvrtki Oanda.

Napetost je ponešto popustila nakon vijesti u petak da je američki državni tajnik Antony Blinken prihvatio poziv na sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim krajem idućeg tjedna pod uvjetom da Rusija ne napadne Ukrajinu.

"Potvrđeni sastanak Blinkena s Lavrovim mogao bi značiti da će uvjeti na tržištima ostati stabilni tijekom vikenda, ali da će apetit za rizikom vjerojatno biti zauzdan sve dok se taj sastanak ne održi", izjavio je analitičar MUFG-a Derek Halpenny.

Osim ukrajinske krize, u fokusu tržišta ostaju potezi u monetarnim politikama vodećih središnjih banaka u svijetu, pa su investitori radi daljnjih smjernica nastavili pratiti izjave dužnosnika američkog Feda.

Predsjednik ogranka Feda u St. Louisu James Bullard ponovio je svoj apel da se ključne kamatne stope do srpnja podignu na jedan posto s ciljem suzbijanja visoke inflacije.

Oglasila se i predsjednica Fedova ogranka u Clevelandu Loretta Mester, ocijenivši da će tempo rasta kamatnih stopa morati biti brži nego u prethodnim ciklusima.

Prvo povećanje kamata očekuje se već u ožujku, i to vjerojatno za 0,5 postotnih bodova, a do kraja godine moglo bi uslijediti povećanje kamata još u tri ili četiri navrata.