Makroekonomski i financijski pokazatelji sugeriraju da smo u ranoj fazi dužeg bikovskog tržišta, gdje ćemo se morati naviknuti na natprosječno visoke cijene vrijednosnih papira i veću srednju volatilnost, pišu analitičari ljubljanske Ilirike. Drugim riječima, snažna ekspanzivna monetarna politika globalnih središnjih banaka sada iritira pojedinačnu jedinicu korporativne dobiti. Zbog niskih prinosa na obveznice, u budućnosti možemo očekivati dodatne pozitivne cjenovne pritiske na dionice i sirovine.
Trenutna kriza razlikuje se od prošlih po tome što ovog puta kućanstva imaju više raspoloživog dohotka, dok je financijski sustav preplavljen ekstremnom likvidnošću. Kako se prekomjerni rizici koji proizlaze iz trenutne krize smiruju, ta će se višak likvidnosti moći pretvoriti u povećane stope zajma kućanstvima, što bi zauzvrat moglo dovesti do veće inflacije.
Kad se situacija smiri, uz kreditiranje kućanstava (i tvrtki), novac će se alocirati uglavnom u vlasničke vrijednosne papire i robno povezane financijske instrumente. Istodobno, iz demografskih razloga možemo očekivati vrlo dugo razdoblje niskih kamatnih stopa (i više od 5 godina).
U svakom slučaju, postoji velika vjerojatnost da ćemo se u budućnosti naći u tržišnom okruženju gdje ćemo svjedočiti srednje višim stopama inflacije, kontinuiranim nultim kamatnim stopama na depozite i ležarinama na više depozite pravnih i fizičkih osoba. Međutim, s obzirom na činjenicu da su prinosi na obveznice vrlo niski, najvjerojatnije će dionice i sirovine nastaviti rast.