GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Deutsche Welle: Mogu li Hrvatska i Srbija odigrati normalniju utakmicu?

Deutsche Welle: Mogu li Hrvatska i Srbija odigrati normalniju utakmicu?
UTAKMICA GODINE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.03.2013 / 14:22
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
ZAGREB - Predigra za utakmicu Hrvatske i Srbije nije bila žestoka, ali je bila iscrpljujuća. Nisu tu sijevale zadrte nacionalističke izjave kao 1999. godine. Ipak, tenzija je sama od sebe nadišla uobičajenu, sportsku.
Kada se u petak zakotrlja lopta na Maksimiru, nekoliko milijuna ljudi riskirat će srčani udar gledajući nešto što bi trebalo da bude samo – igra. Posljednja takva „igra“ iz 1999. godine praćena je ogromnim nacionalnim nabojem. Tada je na Maksimiru bilo 2:2, ali je zapravo pobijedila Jugoslavija jer se plasirala na Europsko prvenstvo. Drugi gol za Hrvatsku postigao je Mario Stanić, kojeg smo pitali da li su se i koliko tenzije smirile od 1999. godine?

„Teško da se nešto može promijeniti kad, evo, Vi i ja sada opet razgovaramo o prošlosti. Problem Balkana je teret prošlosti koji nosimo na leđima i koji nam ne dozvoljava da gledamo u sadašnjost i budućnost“, kaže Stanić koji danas piše utjecajan sportski blog.

Svaki ovakav susret prilika je za retrospektivu, recimo podsjećanje na utakmicu Dinamo-Crvena Zvezda iz 1990. kada su huligani-nacionalisti upropastili utakmicu (nakon čega će rasturiti i državu), a Zvonimir Boban akrobatski udario policajca. Ta utakmica obično se navodi kao simbol početka krvavog raspada SFR Jugoslavije, ali beogradski novinar Slaviša Veselinović tvrdi da je u pitanju samo kulminacija.

„Već krajem sedamdesetih su utakmice Dinama ili Hajduka protiv Partizana ili Zvezde bile utakmice u kojima je bilo važnije pobijediti iz nacionalnih, nego iz sportskih razloga“, smatra Veselinović.

Traženje korijena animoziteta moglo bi lako da odluta do Jasenovca, Kraljevine Jugoslavije koju su Hrvati smatrali tamnicom i tko zna dokle. Ali uvijek će isplivati formula gradnje vlastitog nacionalnog identiteta na račun nipodaštavanja tuđeg – ta balkanska shema može se primijeniti na svako područje, pa i na sport, smatra bonski profesor Ludger Kinhart.

„Na taj način se ljudi manipuliraju i huškaju jedni na druge“, kaže ovaj direktor Centra za istraživanje evropskih integracija.

Dodaje da je struktura nacionalističkih razloga i kvazi-argumenata potpuno ista – od Vardara pa do Triglava, samo su uloge „heroja“ i „zločinaca“ drugačije podijeljene, kaže on.

„Nacionalni identitet i posebnosti vlastitog naroda definirane su tako da ljudi uvijek misle: ja sam drugačiji, ja sam drugačiji“, objašnjava Kinhart za DW.

Predigra za ovu utakmicu nije bila žestoka, ali je bila iscrpljujuća. Nisu tu, kako kaže Veselinović, sijevale neke nacionalističke izjave kao 1999. godine. Ipak, posljednjih tjedana su nas srpski i hrvatski mediji upoznavali sa svakim detaljem, za mišljenje je upitan svako. Saznali smo da bi Mario Mandžukić rado razmijenio dres sa nekim srpskim igračem iako to ne uobičajava, da je Željko Ražnatović Arkan bio „sportski prijatelj“ Siniše Mihajlovića, na što je Hrvatska stranka prava (HSP) tražila da se srpskom selektoru zabrani ulazak u zemlju. To je samo jedna od izjava ove desničarske stranke, poznate po formulaciji da je Hrvatska država Hrvata, a da su svi ostali samo gosti.

„Krajem godine bilo je tenzija koje su pravili i selektori Igor Štimac i Siniša Mihajlović. Te tko je bolji, te da li će zajedno popiti kavu ili neće piti kavu“, navodi Mario Stanić za DW.

„Ali obojica imaju iskustva i kako se utakmica bližila stavljali su akcent na sportski dio priče. Na tome im treba samo čestitati“, kaže taj bivši igrač Chelseaja i Parme. Novinar Veselinović pohvaljuje bivšeg hrvatskog selektora Ćiru Blaževića koji tenzije spušta podsjećanjem na utakmicu koja je 1999. odigrana u Beogradu.

„Tada je nestalo struje tokom utakmice, što je bilo neprijatno za hrvatske igrače. Srpski igrači su prišli, svako je zagrlio po jednog kolegu iz hrvatske reprezentacije i rekao: „Nemoj da brineš, ništa ti se neće desiti, ja sam tu.“

Iako sami sportski akteri teže da spuste loptu, gomilanjem informacija pred utakmicu tenzija se sama podigla, mada ni približno onom intenzitetu iz 1999, kaže Slaviša Veselinović. On podsjeća da srpski i hrvatski klubovi već više od deset godina igraju regionalnu ligu u košarci.

„Prvo gostovanje košarkaša Crvene zvezde u Zagrebu protiv Cibone bilo je strašno – atmosfera ista kao na nogometnim utakmicama. Kako su godine prolazile, tako je tenzija padala. Na kraju smo došli do situacije da se u Domu Dražena Petrovića aplaudira srpskim timovima za dobre akcije. Među navijačima nema više onih koji su tu zbog nacionalizma, nego samo onih koji vole košarku“, kaže Veselinović u razgovoru za DW.

Nogomet, ipak, nije košarka. Koliko god bio tužan na prostorima bivše Jugoslavije, nogomet je svima „nacionalni sport“, uvijek pod lupom javnosti.

„Očigledno su u nogometu tenzije žešće“, kaže Mario Stanić, „iako mi se čini da je teže osigurati normalne uvjete igranja u dvorani nego na stadionu, ako masa poludi“.

Veselinović tvrdi da se ne treba posebno bojati „nogometnih“ navijača – jer, kaže, huligani jednako prave probleme na svim sportovima.

„I pred ovu utakmicu se pribojavamo ljudi koje kolokvijalno zovemo navijačima, a koji prave probleme i zapravo su huligani. Ti isti ljudi, međutim, dolaze i na nogomet i na košarku, rukomet i bilo koji drugi sport da bi pravili incidente.“

I Stanić i Veselinović vjeruju da incidenata neće biti, pogotovo što su nogometni savezi dogovorili da ne vode gostujuće navijače na utakmice. Ta situacija je normalno-nenormalna; normalna jer je „rizik preveliki“ i „ne daj Bože da netko strada“ i „bolje je gledati mirno od kuće“ (Stanić); Ali je i nenormalna jer „utakmice služe i da se neki ljudi upoznaju i zbliže“ i „živim za dan kada će navijači iz bivših jugoslovenskih republika zajedno ići na stadion i sjediti izmiješani“ (Veselinović).

„To će se dogoditi onda kada vlasti i policije Srbije i Hrvatske budu radile svoj posao“, smatra Veselinović.

Napominje da ljudi sa dosijeom treba da budu držani dalje od stadiona, kao i da svaki huliganizam mora da bude drastično kažnjen.

„Možda vlasti daju omladini ventil, puštaju je da se ispuše na stadionu, umjesto da omladina izađe na ulicu, jer znamo kakva je ekonomska situacija u obje zemlje“, zaključuje Veselinović.
Tagovi: utakmica Hrvatska-Srbija, Mario Stanić, Zvonimir Boban, Ćiro Blažević, Siniša Mihajlović, Igor Štimac, Slaviša Veselinović
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, dionica Spana prvi dan trgovanja skočila 19%
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, dionica Spana prvi dan trgovanja skočila 19%
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak su indeksi znatno ojačali, ostvarivši uspon treći dan zaredom, dok je u fokusu investitora bila dionica IT kompanije Span, kojom se od danas počelo trgovati, a cijena joj je pritom porasla 19 posto.
Dolarov indeks kliznuo s najviše razine u mjesec dana
FOREX
Dolarov indeks kliznuo s najviše razine u mjesec dana
LONDON - Dolar je u četvrtak oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima s najviše razine u mjesec dana, koju je dosegnuo pod utjecajem poruka iz američke središnje banke Fed u vezi skorašnjeg postupnog usporavanja kupnji obveznica.
Span u fokusu investitora na Zagrebačkoj burzi
ZSE INTRADAY UPDATE
Span u fokusu investitora na Zagrebačkoj burzi
ZAGREB – Na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak ujutro promet povećan, što se zahvaljuje trgovanju dionicama IT tvrtke Span, i to po znatno većoj cijeni nego u javnoj ponudi.
Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna
U MINUSU
Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna
ZAGREB - Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je od 2004. do 2020. stalno rasla u gotovo svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih, no u 2020. je zbog pandemije došlo do pada i poduzetnici su u toj djelatnosti iskazali ukupni neto gubitak od 3,4 milijarde kuna.
Mali trgovci profitirali u pandemiji
MALOPRODAJA
Mali trgovci profitirali u pandemiji
ZAGREB - Prihodi hrvatskih trgovaca mješovitom robom u 2020. iznosili su nešto više od 40 milijardi kuna, što je za 306 milijuna kuna više nego 2019.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE