GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

CRO Demoskop: Vlada najbolje ocijenjena u gotovo dvije godine

CRO Demoskop: Vlada najbolje ocijenjena u gotovo dvije godine
ISTRAŽIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.07.2015 / 10:07
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 1. i 3. srpnja, pokazuje trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju.
Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije trije mjeseca kad je razlika između koalicija bila veća od 6 postotnih bodova, da bi uovomjesečnom istraživanju ona pala na 2 postotna boda. Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) zabilježile nešto viši izbor (oko izbornog praga): Orah i Živi zid.

Pritom je vidljiv "zamor" izborne podrške obiju stranaka, a sličan se zaključak o "zamoru" izvlači i za dvije "mlađe" liste (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska), samo na nešto nižoj razini. To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 30,4 posto glasova (prema 30,2% iz lipnja). U odnosu na prošlogodišnji srpanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 7,3 postotna boda (u lipnju 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 23,1%).

S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 25,5 posto (prema 24% prije mjesec dana, odnosno 19,1% u istom mjesecu prošle godine). Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizo).

Uglavnom, Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,2 posto (5,5% prije mjesec dana, a najviši je rejting zabilježen u studenom 2014. godine kad je iznosio 16,8%), dok je Živi zid s izborom od 4,4 posto (u lipnju 4,9%) na četvrtom mjestu.

HDZ-ova koalicija gubi prednost

Na ljestvici s preferencijama koalicija (HDZ-ova s potpisanim Sporazumom, a SDP-ova bez sporazuma a u kojoj je zasada IDS, ali nisu Laburisti), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih tri mjeseca.

Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 30,7 posto (prema 31,2% iz lipnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 28,3 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 27,1%).

Ako se promatra prednost desne koalicije u ovoj godini koju je ona bilježila u odnosu na onu lijevog centra, ona je bila najveća u siječnju ove godine kad je iznosila 7,1 postotnih bodova, odnosno u vrijeme izborne kampanja za predsjedničke izbore. Ta izborna podrška iz siječnja, odnosno prednost u odnosu na lijevu koaliciju, može biti koristan pokazatelj mobilizacijske snage HDZ-a, koju treba uzeti u obzir u svim predviđanjima mogućih izbornih ishoda. Ta se mobilizacijska snaga ne može izmjeriti standardnim istraživanjem javnog mnijenja, ali se u politološkim analizama mora uzeti u obzir kad se govori o elementima izbornog procesa.

Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Oraha na trećem mjestu s 5,7 posto izbora (prema 4,8% prije mjesec dana), dok je lista

Živog zida četvrta s 5,3 posto izbora (u lipnju 5,5%). Most nezavisnih lista na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,1 posto (u lipnju 3,7%), a slijede Stranka Milana Bandića 365 dan (2,7%), HDSSB (2,2%), Hrvatski laburisti (1,6%), Naprijed Hrvatska (1,5%), NS Reformisti (1,4%), HKS (1,1%) i HSP 0,6%. Ostale liste bilježe skupni izbor od 2 posto, uz 13,7 posto neodlučnih.

Najpozitivniji političari su...

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,4 posto (prema 29,2% iz lipnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,5 posto (prije mjesec dana 12,1%). Zoran Milanović je sada treći sa 7 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,7 posto (8,7% prije mjesec dana). Mirela Holy je peta s 4,9 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,1 posto, Tonino Picula 3,2%, Božo Petrov 3,1%, Tomislav Karamarko 3% i Ivan Vilibor Sinčić 2,2%.


Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,3%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,8%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,3 posto.

Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,2%), Radimir Čačić (1,1%), Ivo Josipović (0,8%), Kolinda Grabar Kitarović, Nadan Vidošević i Nenad Stazić (svo troje po 0,7%).

Najvažniji događaj mjeseca

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca četiri teme, odnosno događaja bilježe izbor veći od 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (18,3%), posjeta pape Franje Sarajevu (12,2%), situacija s Grčkom i prekidom pregovora (10,9%), te skandal na utakmici s Italijom, svastika na travnjaku Poljuda (10,3%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 4 i 10 posto: gospodarska kriza u zemlji (9,5%), prosvjedi branitelja u Savskoj i zastoj u pregovorima s Vladom (8,4%), pozitivni trendovi u hrvatskom gospodarstvu (7,4%), problemi s državnom maturom (4,6%) i teroristički napadi u svijetu (4,0%).
Ocjene Vladi, predsjednici, Saboru...

Vlada RH je u ovom mjesecu povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 34 posto na sadašnjih 36,3 posto), dok vladinu politiku ne podržava 49,6 posto građana (prema 50,4% iz lipnja), uz sadašnjih 14 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,31, u odnosu na 2,25 iz lipnja.

Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih skoro dvije godine (još od rujna 2013. godine kad je iznosila 2,39). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,43 prema 3,40 iz lipnja.

Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,17 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana, pokazuje redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus.
Tagovi: CRO Demoskop, Vlada RH, Zoran Milanović, Kolinda Grabar-Kitarović, SDP, HDZ
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Osamnaesti uzastopni rast CROBEX-a
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Osamnaesti uzastopni rast CROBEX-a
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u utorak su glavni dionički indeksi nastavili trend rasta, pri čemu je Crobex ojačao 18. trgovinski dan uzastopno, no uz slabiji promet nego dan ranije.
Osiguravatelji lani zaračunali rekordnih 11,7 milijardi kuna bruto premije
REKORDI
Osiguravatelji lani zaračunali rekordnih 11,7 milijardi kuna bruto premije
ZAGREB - Osiguravatelji su u 2021. zaračunali rekordnih 11,7 milijardi kuna bruto premije ili 12 posto više u odnosu na 2020. godinu, podaci su Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), iz kojeg upozoravaju da je unatoč konstantnom porastu broja osiguranja velik dio građana i gospodarstva i dalje izložen neosiguranim rizicima.
Viši prinosi na američke obveznice poduprli tečaj dolara
FOREX
Viši prinosi na američke obveznice poduprli tečaj dolara
LONDON - Dolar je u utorak ojačao prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima, poduprt višim prinosima na američke državne obveznice, u očekivanju skorašnje sjednice američkog Feda koja bi investitorima trebala pružiti nove smjernice.
Izdano 1,7 milijardi kuna vrijednih trezoraca uz svega 0,01 posto kamate
TREZORCI
Izdano 1,7 milijardi kuna vrijednih trezoraca uz svega 0,01 posto kamate
ZAGREB - Ministarstvo financija na prvoj ovogodišnjoj aukciji, održanoj u utorak, prodalo je 1,7 milijardi kuna trezorskih zapisa, zaduživši se pritom na rok od godine dana uz svega 0,01 posto, a tim sredstvima refinancirati će dug po trezorcima koji dospijevaju na naplatu.
Azijska tržišta: Indeksi pali, trgovina oprezna
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi pali, trgovina oprezna
ŠANGAJ - Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak pale, a trguje se oprezno jer ulagači nisu voljni riskirati, s obzirom da se očekuje povećanje kamatnih stopa u SAD-u, ali i nekim drugim gospodarstvima.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE