GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Čista savjest jedini lijek za katastrofične scenarije budućnosti

Čista savjest jedini lijek za katastrofične scenarije budućnosti
SCENARIJI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.03.2014 / 18:43
Autor: Krešimir Butković
KOLUMNA - Gotovo svakoga dana imamo prilike pročitati neki katastrofičan scenarij o budućnosti civilizacije. Na zemlju u kojoj živimo ne trebamo ni trošiti riječi. Ovdje odavno rijetko tko vidi svjetlo u tunelu, većina kao da jedva čeka neku priliku da pobjegne iz Hrvatske.

Pogledam li oko sebe, uopće mi ne treba kristalna kugla da bih vidio kakva nas budućnost čeka.

U svijetu u kojem živimo, koliko god siromašni bili, zapravo živimo hedonističkim životom. Zašto? Znam da bi me sad mnogi rastrgali koji gruntaju kako spojiti kraj s krajem, no činjenica je da kad razmišljamo o budućnosti polazimo od sebe i uvjeta u kojima ćemo mi i naša obitelj živjeti, a ne od toga gdje i kako ćemo živjeti sutra. Primjerice, nacija smo koja gotovo da ni nema izraženu ekološku svijest. Ne recikliramo već bacamo sve što stignemo. Svakodnevno na televiziji gledamo izvješća o problemu otpada i odvozu smeća.

Tvornica je malo koje prerađuju papirnati, plastični i stakleni otpad. Spalionice smeća se apriori odbacuju iako ih Zapad uvelike koristi kao alternativni izvor energije. Trošimo resurse ko ludi, kao da će se čudom ponovno stvoriti potrošeni materijali i mi ćemo moći nastaviti živjeti u neograničenom hedonizmu dok je svijeta i svjetla. E, nećemo. Nažalost, ''pojeli'' smo sebe i lokalno i globalno, a izvora je sve manje i život će biti sve skuplji.

Prema matematičarima iz NASA-e na čelu s poznatim znanstvenikom Safom Motesharriem ovoj civilizaciji prijeti urušavanje već za nekoliko desetljeća. Kad vidim surovi financijski sustav i nemilosrdno bogaćenje bogatih na jadu i bijedi ostatka svijeta, na boleštinama, ratovima i nemoći, uopće ne plačem nad znanstvenim otkrićem velike mogućnosti propasti. Rimsko carstvo donijelo je puno toga i veliki progres društva, njegov pad je donio nove pomake, neke unatrag, a neke unaprijed. Jednostavno, kako i ekonomija ima svoje zakonitosti i cikluse uspona i padova, tako je to svojstveno i civilizacijama. Ovakvo društvo koje poznajemo nemilosrdno proždire samo sebe i hrli prema svom zalasku. Otkrićem struje ubrzali smo napredak no ubrzala se i potrošnja prirodnih bogatstava.

Neki znanstvenici predviđaju gradska ''rudarenja'' u kojima će posebna poduzeća tražiti resurse u otpadu, srušenim zgradama, prikupljat će zastarjelu tehniku i reciklirati te skupo prodavati nasušno potrebne materijale za moderno doba. No i takvo rudarenje ima svoje limite, posebice sad kad raste populacija koja sve više živi u urbanim sredinama. U ovakvoj konstelaciji budućnosti najveće šanse za preživljavanjem imaju oni koji žive u najlošijim uvjetima prema zapadnim mjerilima.

Narodi, plemena, skupine ljudi koji ne ovise o struji i modernim pomagalima. Žive u prirodi i od prirode. Mi, koji smo razmaženi zapadnim načinom života najviše ćemo patiti. Važno nam je da imamo internet dostupan u toaletu, da se za par metara vozimo autom i da sa što manje muke obavimo neki posao. Bitno je da pišemo na računalu, peremo suđe u stroju, izlazimo u šoping centre. Sve su to čimbenici napretka, a takav napredak nas neminovno vodi u propast civilizacije.

O toj mogućnosti još je u 18. stoljeću upozoravao engleski demograf i politički ekonomist Thomas Malthus. Mnogi su odbacivali njegove tvrdnje. Tri stoljeća kasnije uz mnogo više novca otkriveno je da se urušavamo. Prijeti nam civilizacijska katastrofa. Iako je nedavno objavljen krasan filmić futurologa o tome kako ćemo živjeti za tridesetak godina, u kakvom luksuzu i kako ćemo doživjeti sto godina zbog odlične zdravstvene skrbi, sve je izvjesnije da do toga nikada neće doći. Život će postati skup, bogataši će živjeti u čuvanim getima, a narod će nestajati na pustopoljinama. Zapad pokušava kontrolirati neobuzdani natalitet u Africi, Južnoj Americi i Aziji. Njima je to prijetnja, a ne način života koji je doveo do iscrpljivanja resursa. Ukoliko u budućnosti nećemo rudariti Mjesec, asteroide ili Mars, ukoliko nećemo migrirati po Sunčevom sustavu, onda nam neminovno slijedi kraj kakav nismo niti zamišljali niti većina u njega još ne vjeruje.

No, nije svako zlo za zlo. Rušenje civilizacije dovelo bi do promjene svijesti u većine. Možda bi se mnogi od nas okrenuli prirodi i razvoju znanosti koja ne bi koristila fosilna goriva već energiju iz prirodnih izvora. Teslini patenti bi mogli spasiti civilizaciju. Promijeniti ju nabolje. Još uvijek nije kasno. Možda da za početak počnemo odvajati otpad, pazimo koliko hrane bacamo i što bacamo. Zapravo, razmislite što Vi možete učiniti i nije vas briga za druge. Čista savjest odličan je startup za neku novu civilizaciju s nadom u bolji i ljepši život.

 

Autobiografiju Krešimira Butkovića "Fifty-fifty" možete naručiti na: NAKLADA ULIKS d.o.o. Rijeka 51000 Rijeka, Cavalsko 17 - telefon (051) 648 069 - telefaks (051) 648 068 - ured, Franje Candeka 23A (051) 672 649 - gsm 1 (098) 431 513 - gsm 2 (098) 320 781 e-mail: uliks@email.t-com.hr

 

Tagovi: civilizacija, NASA, Thomas Malthus, zaštita okoliša, zagađenje, klimatske promjene, Safo Motesharri
PROČITAJ I OVO
Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka
VRLO DOBRO
Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka
ZAGREB - Kako sezona odmiče, hrvatska nautika bilježi sve bolje rezultate, naročito u srpnju. Ako isključimo podatke o mini kruzerima, ukupan pad od početka godine iznosi 59 posto, dok je u sedmom mjesecu zabilježen pad od samo 25 posto.
Španjolski restoran uveo aplikaciju virtualnog konobara
BIZARNO
Španjolski restoran uveo aplikaciju virtualnog konobara

MADRID - Restoran na španjolskoj obali odlučio se na novu mjeru borbe protiv koronavirusa uvodeći aplikaciju virtualnog konobara kako bi smanjio kontakte s osobljem i rizik zaraze.

Morgan Stanley upozorava: Investitori nisu spremni na ovu promjenu
UPOZORENJE
Morgan Stanley upozorava: Investitori nisu spremni na ovu promjenu
NEW YORK - Inflacija je više od desetljeća niža od želja monetarnih vlasti. Na primjer, u eurozoni, iznosila je samo 0,4% u srpnju (na godišnjoj razini).
Pula u srpnju dosegnula gotovo polovicu lanjskog prometa
SOLIDNO
Pula u srpnju dosegnula gotovo polovicu lanjskog prometa
PULA - Za nama je udarni turistički vikend kada je u Istru ušlo više od 116 tisuća turista, a na Poluotoku ih trenutno boravi gotovo dvjesto tisuća.
Zlato na novom rekordu
UZLET
Zlato na novom rekordu
LONDON - Cijene zlata dohvatile su jutros novi rekord na poticajjima slabijeg dolara i padajućih obvezničkih prinosa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE