Cijene piletine padaju, domaće farme propadaju

Nisu to neka astronomska sniženja niti uštede na razini potrošačke košarice ali ipak su dovoljan pokazatelj stabilizacije tržišta unatoč turističkoj sezoni i povećanoj potrošnji. Naime, prethodnih godina su cijene tijekom sezone rasle i takav rast bi se nastavio i nakon odlaska turista. Pileća prsa su u veleprodaji u prosjeku 6.67 € i za 8.2 % su jeftinija u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pileći bataci su 3.06 €, što je za 10 % manje negoli prošle godine. Zabatak je još jeftiniji 3.02 € pad je od 13 % u odnosu na lani. Jedino odskače pileći batak sa zabatkom koji statistički bilježi veću cijenu od 13 % i košta 3.08 € za kilogram, prenosi Zadarski list.

I jaja su jeftinija, u prosjeku za 15 % i njihova veleprodajna cijena se kreće od 0.11 pa do 0.16 €, ovisno o veličini (XL, L, M, S).

Od početka ove godine na EU tržištu primjetne su neznatne oscilacije cijena jaja, a od travnja nešto izraženiji pad (razred L i M), prosječna cijena na razini EU u lipnju 2024. godine iznosila je 197,51 eura/100 kg i bila je niža za 16,1 % u odnosu na cijene godinu dana ranije, donosi Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) u svom mjesečnom istraživanju.

Cijene jaja i piletine mogle bi biti još i niže kada se izgrade mega farme peradi na Banovini na području Grada Petrinje te općina Lekenik, Martinska Ves, Sunja i Topusko. Druga farma bi se trebala graditi u Podravini u okolici Ludbrega. Riječ je o investiciji ukrajinskog poduzetnika vrijednoj 450 milijuna € koja bi trebala zapošljavati više od dvije tisuće radnika.

Međutim, tome se protive domaći proizvođači, jaja, pilića i koka koji ističu da izgradnja mega farmi pilića u Hrvatskoj ugrožava sadašnju domaću peradarsku proizvodnju, koja s obzirom na visoke troškove proizvodnje ne može konkurirati mega farmi. Peradari također traže rigoroznije kontrole uvoza pilećeg mesa i jaja, kako bi se preveniralo pirenje zaraznih bolesti ali i pojačala kontrola kvalitete, jer „no name“ piletina se sve češće može naći na policama trgovačkih centara.

I dok se domaći peradari pribojavaju da će Ukrajinci svojom mega proizvodnjom uništiti domaće farme potrošačima je svejedno tko je proizveo pileće filete ili jaja, mega farma na Banovini ili neka od postojećih hrvatskih farmi. Građanima je bitno samo da je piletina jeftinija, cjenovno pristupačnija te u skladu sa standardima kvalitete i sigurnosti hrane. Poremećaji na tržištu odnosno enormna poskupljenja jaja i piletine krenula su već u pandemije Covida 19 a nastavila su se ratom u Ukrajini.

Cijene jaja i piletine tada su odletjele u nebo i trebat će proći dosta vremena da se vrate na staro. Upravo su pileći fileti bili rekorderi u poskupljenju dosegnuvši čak cijenu od 12 € za kilogram. Jaja i piletina za mnoge građane s niskim primanja i umirovljenike postala su luksuz.

Hrvatska je do prije dvije godine imala dostatnu godišnju proizvodnju za svoje potrebe (700 do 800 milijuna komada jaja) ali očito je da je trenutačna domaća proizvodnja daleko ispod realnih potreba hrvatskih građana. Unatoč povećanju cijena jaja i piletine, brojne male farme u Hrvatskoj nisu mogle opstati, zbog preskupe stočne hrane, goriva, energenata i troškova radne snage, pojašnjavaju nam proizvođači. Najviše su nastradali oni koji su držali koke u slobodnom uzgoju odnosno ekološkoj proizvodnji. Oni su imali i najveće troškove hrane pa su uglavnom propali.