Cijene hrane u rujnu na najvišoj razini od kraja 2022.

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 136,0 bodova i bio je za 1,5 posto viši nego u kolovozu, pokazalo je redovito mjesečno izvješće.

U kolovozu je prema revidiranom podatku iznosio 134 boda, signalizirajući rast cijena za posto.

Na početku jeseni vrijednost indeksa dosegnula je najvišu razinu od studenog 2022. godine.

- Svjedočimo postojanom rastu sve više sirovina na svjetskim tržištima, uz kombinirani utjecaj poremećaja u Hormuškom tjesnacu i Crvenom moru te klimatskih šokova koji negativno utječe na energetiku, transport i ključne prehrambene sirovine, rekao je glavni FAO-ov ekonomist Maximo Torreo.

- Ako se takva situacija odulji, pritisci će uskoro prijeći na potrošačke cijene hrane, osobito u zemljama koje ovise o uvozu hrane i energenata, dodao je Torreo.

Najviše poskupio šećer

Najsnažnije su u rujnu poskočile cijene šećera, prema rastu indeksa za 6,1 posto u odnosu na kolovoz, i to zbog prognoze o tješnjoj opskrbi u tekućoj poljoprivrednoj sezoni u vremenski nepovoljnim uvjetima povezanim s El Ninom.

Osjetno su na početku jeseni poskupjele i žitarice, za 5,1 posto, odražavajući ponajprije skok u cijenama pšenice zbog poremećaja u transportu u crnomorskoj regiji te više cijene kukuruza zbog slabijeg uroda u SAD-u.

Porasle su i cijene biljnih ulja, za 0,9 posto. Palmino ulje poskupjelo je zbog snažne svjetske potražnje, a suhe vremenske prilike u jugoistočnoj Aziji raspiruju zabrinutost za proizvodnju, pokazalo je istraživanje.

Meso je pak s druge strane zamjetno pojeftinilo, za 1,1 posto, uz pad cijena svinjetine i mesa peradi zahvaljujući velikoj izvoznoj ponudi.

Umanjene su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, ali za neznatnih 0,1 posto, budući da je pad cijena sira gotovo neutralizirao poskupljenje mlijeka u prahu. Cijene maslaca zadržale su se, više-manje, na razini iz kolovoza, izvijestio je FAO.

Manje žitarica

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je procijenio da će se svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini smanjiti za 2,1 posto, na 2,98 milijardi tona.

Lani je urod žitarica bio najveći otkad se objavljuju podaci, a unatoč prognoziranom smanjenju ovogodišnja žetva zauzet će drugo mjesto na toj ljestvici, napominju iz FAO-a.

Potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2026/2027. iznositi 2,97 milijardi tona i zadržati se, više-manje, na razini iz prethodne sezone, pokazuju nove procjene UN-ove agencije.

Svjetske zalihe žitarica iznosit će na kraju nove sezone sredinom iduće godine 950 milijuna tona, kao i na kraju netom istekle 2025/2026., procjenjuje FAO.

Trgovina žitaricama trebala bi u novoj sezoni iznositi 505,8 milijuna tona, pokazuju nove FAO-ve prognoze, i bit će za 3,5 posto manja nego u prethodnoj sezoni, kad je dosegnula najvišu razinu otkad se prate podaci.

Izvoz pšenice i kukuruza vjerojatno će se smanjiti više nego što se do sada očekivalo, najvećim dijelom zbog ograničenih ruta isporuke u Crnom moru i nedostatnih alternativnih kapaciteta za transport, napominju u FAO-u.