Cijene hrane pale u veljači, potražnja pod znakom pitanja zbog epidemije

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u veljači za 1,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 180,5 bodova.

U odnosu na prošlogodišnju veljaču njegova je vrijednost viša 8,1 posto.

Najviše su u prošlom mjesecu pale cijene biljnih ulja, za 10,3 posto u odnosu na siječanj, zbog neočekivano velike proizvodnje palminog ulja u Maleziji, privremenog pada indijskog uvoza i zabrinutosti koju izaziva širenje novog koronavirusa.

Znatno je pojeftinilo i meso, za 2,0 posto, zbog smanjenog kineskog uvoza povezanog s kašnjenjem isporuka. Pale su i cijene peradi, zbog pada uvoza iz Azije.

Blago su smanjene i cijene žitarica, za 0,9 posto u odnosu na siječanj, što u FAO-u objašnjavaju nižim cijenama pšenice zbog obilne opskrbe. Pojeftinio je i kukuruz, zbog slabije potražnje u sektoru stočne hrane koji očekuje slabljenje svjetskog gospodarstva.

Porasle su pak cijene mlijeka i mliječnih proizvoda i šećera, za 4,6 odnosno 4,5 posto. U FAO-u izdvajaju snažan rast cijena sira zbog smanjene proizvodnje mlijeka u Australiji i predviđanja pada proizvodnje šećera u Indiji, i to u uvjetima snažne uvozne potražnje.

Podignuta procjena proizvodnje žitarica

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji za žitaricama FAO je povisio procjenu prošlogodišnje proizvodnje, na 2,719 milijardi tona, zbog više proizvodnje kukuruza u zapadnoj Africi i Ukrajini. Time je u prošloj godini proizvodnja povećana za 2,3 posto u odnosu na godinu ranije.

Preliminarno su također procijenili da će ove godine u svijetu biti proizvedeno ukupno 763 milijuna tona pšenice, što bi značilo da će se proizvodnja zadržati na prošlogodišnjoj rekordnoj razini.

Predviđaju i visoku razinu proizvodnje žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, u Argentini, Brazilu i Južnoafričkoj Republici.

Potražnja za žitaricama trebala bi u sezoni 2019/2020. dosegnuti rekordnih 2,721 milijardi tona, potaknuta potrošnjom u prehrambenom i sektoru stočne hrane i u industriji.

Podignuta je procjena svjetskih zaliha žitarica na kraju sezone, na gotovo 866 milijuna tona.

Svjetska trgovina žitaricama trebala bi porasti 2,3 posto, na 420 milijuna tona, pri čemu bi više od polovine očekivanog povećanja trebalo otpasti na pšenicu.