Cijene hrane blago pale u svibnju

FAO-v indeks koji mjeri kretanje cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u svibnju za 0,6 posto u odnosu na travanj, kliznuvši na prosječna 157,4 boda.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj cijene su više za 22,8 posto.

Najviše su u prošlom mjesecu pojeftinila biljna ulja, za 3,5 posto u odnosu na travanj, budući da je Indonezija ukinula zabranu izvoza palminog ulja, a potražnja za mlijekom u Kini oslabila pod utjecajem lockdowna.

"Ograničenja izvoza stvaraju neizvjesnost na tržištu i mogu rezultirati skokom i pojačanim kolebanjima cijena. Pad cijena biljnih ulja pokazuje koliko je važno njihovo ukidanje i stvaranje uvjeta za nesmetani izvoz", istaknuo je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero Cullen.

Osjetno je u svibnju pojeftinio i šećer, za 1,1 posto u odnosu na travanj, zahvaljujući dobrom urodu šećerne trske u Indiji i slabljenju brazilskog reala prema dolaru. Brazil je, uz Indiju, ključan izvoznik.

Indijska zabrana

Cijene žitarica porasle su pak 2,2 posto, odražavajući 5,6-postotno poskupljenje pšenice, potaknuto indijskom zabranom izvoza i zabrinutošću za urod u nekoliko velikih proizvođača.

Potporu cijenama pšenice pružili su i prigušeni izgledi proizvodnju za Ukrajini zbog ruske invazije.

Kukuruz je pak pojeftinio tri posto u odnosu na travanj zahvaljujući poboljšanim izgledima za urod u SAD-u, sezonski uvjetovanom poboljšanju opskrbe iz Argentine i skorom početku žetve u Brazilu.

Indeks koji mjeri kretanje cijena mesa blago je pak porastao, dosegnuvši najvišu razinu otkada je FAO počeo objavljivati izvješća, potaknut skokom cijena peradi pod utjecajem poremećaja u opskrbi iz Ukrajine i slučajevima ptičje gripe u razdoblju pojačane potražnje u Europi i na Bliskom istoku.

Manja proizvodnja žitarica?

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na globalnim tržištima žitarica FAO je prognozirao pad svjetske proizvodnje žitarica u ovoj godini, prvi puta u četiri godine, iako s rekordno visoke razine u 2021.

Proizvodnja će se vjerojatno smanjiti 0,6 posto, na 2,784 milijarde tona, izračunali su na temelju zasijanih površina i planova sjetve.

Najviše bi se trebala smanjiti porizvodnja kukuruza, procjenjuje FAO, ne navodeći brojke.

Potrošnja bi u sezoni 2022/2023. trebala iznositi 2,788 milijardi tona i biti gotovo nepromijenena u odnosu na 2021/2022., budući da bi smanjena upotreba pšenice, kukuruza i riže u proizvodnji stočne hrane trebala neutralizirati pojačanu potrošnju za ljudsku prehranu.

Globalna trgovina žitaricama smanjit će se 2,6 posto, na 463 milijuna tona i kliznuti na najnižu razinu u tri godine, prognoziraju u FAO-u.