Čeka li nas novi val inflacije zbog kaosa u Crvenom moru?

Brojni su prijevoznici prisiljeni ići znatno dužim putem oko Rta dobre nade u Južnoafričkoj Republici, što im povećava troškove. I dok u Europskoj komisiji tvrde da zbog napada na brodove zasad nije došlo do rasta cijena robe i energije, prijevoznici ističu da su se lanci opskrbe već sad poremetili. A ako se nestabilno stanje odulji, to će sigurno izazvati poskupljenja.

Nestabilno stanje na Bliskom istoku dovelo je do poremećaja u prijevozu i opskrbi, no ostali cjenovni udari za sada su izbjegnuti. S obzirom na važnost tog prometnog koridora, posebno za trgovinu između Europe i Azije, iz Bruxellesa poručuju da neće pasivno promatrati zbivanja na tom području.

- Crveno more je visoko na listi naših prioriteta. Pokrenut ćemo nove sigurnosne pomorske operacije, ali trebamo još vidjeti u kojem će smjeru one djelovati, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.

No, trebat će djelovati brzo. Iz njemačke kemijske industrije, najveće u Europi, čiji godišnji promet iznosi 260 milijardi eura, poručuju da su posljedice poremećaja u opskrbi sve vidljivije.

- Nema kratkoročnog rješenja za ovu situaciju. Moramo uračunati da će nam za opskrbu trebati mnogo više vremena. Da bismo u ovim okolnostima klijente učinili donekle sretnima, moramo svoje proizvode, čija je količina ograničena, ravnomjerno distribuirati, naglasila je Martina Nighswonger, predsjednica Uprave Gechema.

Veliku štetu trpi i Indija, koja prometnim pravcem kroz Crveno more i Sueski kanal distribuira čak 80 posto svog izvoza u Europu. S obzirom na to da je riječ o 13 milijardi eura mjesečno, dva tjedna dulje putovanje imat će velike negativne učinke.

- Učinak na proizvode više dodane vrijednosti možda neće biti tako velik, jer će rast njihovih cijena u postotku biti mnogo manji. No, velik će problem biti jeftiniji proizvodi, koji su mnogo osjetljiviji na cjenovne udare, rekao je Israr Ahmed, predsjednik Federacije indijskih izvoznika.

Nestabilnost na Bliskom istoku snažno utječe i na turistički sektor tamošnjih država. U Jordanu muku muče s otkazivanjem smještajnih rezervacija i zrakoplovnih linija, prije svega iz Europe.

- U proteklim je godinama popunjenost hotela u ovo doba bila iznad 80 posto. Ove godine mogla bi biti tek između 5 i 10 posto. To će utjecati na turističku industriju diljem zemlje. Procjene su da bi bismo mogli izgubiti gotovo 15 posto turističkih prihoda, što bi bio vrlo ozbiljan udarac, komentirao je Salahaldeen Al Beetar, predsjednik hotelskog udruženja u Aqabi.

Što sukob bude dulje trajao, to će i globalni gospodarski učinci biti veći. U situaciji u kojoj oblak recesije lebdi nad Europom, a inflacija se još nije spustila na željenu razinu, rast cijena i poremećaji u opskrbi mogli bi dodatno poljuljati ionako krhku ekonomsku sliku.