Butković: U željeznicu do 2030. ulažemo šest milijardi eura

Konferenciju je organizirala Motus media, a okupila je stotinjak eminentnih stručnjaka iz ovoga područja koji su raspravljali o budućnosti Hrvatske u transportnom i logističkom sektoru.

Ministar Butković je istaknuo da je do sada u željezničku infrastrukturu uloženo 1,5 milijardi eura, a do 2030. godine će ukupne investicije biti na razini od 6 milijardi eura.

- Naravno, gospodarski rast koji imamo, a jedan je od najvećih u Europskoj uniji, možemo zahvaliti izgradnji autocesta. Imamo 1.340 kilometara autocesta, a njihova izgradnja bila je veliki forte i podvig. Nedavno smo otvorili drugu cijev tunela Učka. Za mjesec dana otvaramo autocestu do Siska, a uskoro će biti gotov cijeli koridor Vc kroz Hrvatsku – poručio je ministar Butković.

Naglasak će biti i na izgradnji brzih cesta kako bi se prometno rasteretilo gradove.

- Proširenje autoceste do Bosiljeva u visokoj je fazi projektiranja. Svi smo svjedoci koliko je prometno opterećenje veliko tijekom ljeta. Treća traka je neophodna i to je prioritet HAC-a. Uvodimo i novi sustav naplate cestarine na svim autocestama i kroz dvije godine bacamo rampe i neće ih više biti. To će doprinijeti da će ljeti gužve biti manje. Prisjetimo se i toga da smo 2017. godine krenuli s restrukturiranjem autocesta. Tada se pričalo o monetizaciji, privatizaciji autocesta, ali smo spasili taj sustav – poručio je ministar Butković.

Naglasio je da izgradnja autocesta sa sobom nosi i izgradnju popratnih sadržaja, uključujući i logističke centre.

- U tom smislu prometni položaj čini jednu od najvažnijih odrednica distributivnih centara – zaključio je ministar Butković.

Ana Soldo, predsjednica HUP-ove Koordinacije logistike i distribucije te direktorica Quehenberger logisticsa napomenula je da je Svjetska banka Hrvatsku rangirala kao najbolje pozicioniranu u regiji i stojimo bolje od Slovenije.

- Hrvatska je u gornjem rangu, a to pokazuje koji je njen budući potencijal u logističkom svijetu. Naravno, suočavamo se s brojnim izazovima. Koliko god nam je Schengen donio lakši promet prema zapadu, toliko nam je i otežao distribuciju sa zemljama u susjedstvu. Do 2030. godine trebalo bi utrostručiti broj kontejnera. Potencijal je tu, ali vrijeme je relativno kratko – poručila je Soldo. Dodala je da su trendovi u logističkoj industriji digitalizacija i tranzicija, no naša logistika i dalje spada pod trgovinu.

- Nije prepoznata kao industrijska grana već se tretira kroz trgovinu. To treba birokratski balansirati, a samim time će potencijal biti iskorišteniji i neće nas dovoditi pod utjecaj logističkih kompanija - zaključila je Soldo.

Na panel raspravi “Koliko će ‘zeleno’ poskupiti transport i logistiku?”, na kojoj su sudjelovali Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta, Ante Klečina, predavač na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever te Marin Škufca, član Uprave Liburnia groupa i zamjenik predsjednika HGK-ova Udruženja otpremništva i logistike, jasno je rečeno da je neefikasno transportirati robu cestom, a u Europskom planu navodi se da bi se 70 posto roba trebalo prenositi željeznicom i riječnim prometom.

- Željeznica zagađuje pet do šest puta manje, a mi sada govorimo o tome kako ćemo kontejnere prevoziti autocestom. U Srbiji je već sada šest kopnenih kontejnerskih centara, u Austriji ih je 14. To su zone logistike koje se pretvaraju u industrijske zone, a mi nismo daleko od te organizacije. To su ključni procesi koje moramo razviti”, rekao je Klečina.

Na panel raspravi “Kibernetička sigurnost u transportnom sektoru”, u kojoj su Marko Gulan, savjetnik za kibernetičku sigurnost i voditelj odjela za međuinstitucionalnu suradnju u Hrvatskom institutu za kibernetičku sigurnost, Mario Jurčević, voditelj odjela kibernetičke sigurnosti tvrtke KONČAR-Digital te Neven Matas, direktor za kibernetičku sigurnost u tvrtki Infinum.

- Nemojmo se zavaravati i misliti da je kibernetička sigurnost nekakav klingonski jezik. Hakeri su danas gospoda u odijelu. Sigurnost vam omogućuje da određeni posao obavljate na najsigurniji mogući način – rekao je Gulan. Podsjetio je na slučaj crowdstrike kada je 80 posto zračnog prometa stalo.

- Stigla je nadogradnja koja nije bila testirana, nije bila riječ o nekakvom napadu. Imamo i slučaj kada je Hrvatska odlučila biti glavni izvoznik žita za Ukrajinu. Sve naše luke su se našle pod napadima u tim trenucima. Tome je razlog bio sustavno neulaganje – upozorio je Gulan.

Matas je govorio o Zračnoj luci Split koja je bila primjer kibernetičkog napada.

- U jednom trenutku su sva računala prestala raditi i odjednom su se morali vratiti na stari način rada. Nastala je opća konfuzija i ljudi su se zapitali kako je moguće da Zračna luka Split nije bila bolje zaštićena – rekao je Matas ističući kako radi u kompaniji koja se bavi razvojem softvera i zna kako je teško klijente nagovoriti da razmišljaju o kibernetičkoj sigurnosti.

- Njima je u prvom planu obično nešto što donosi povrat na investiciju. Kibernetička sigurnost često je u drugom planu. Često se o tim stvarima počne razmišljati tek kada se klijent već nađe u problemu”, rekao je Matas.

Mario Jurčević komentirao je veliki napad na kompaniju Maersk 2017. godine kada su se u roku od 7 minuta zablokirala sva računala i sustav .

- Njihova strategija za oporavak nije bila adekvatna. Srećom, jedan poslužitelj u Africi je ostao bez struje te je preživio napad. Oporavak je trajao 10 dana, a jako je zanimljivo da su inženjeri prepoznali potrebu za zaštitom godinu dana prije napada, ali KPI-evi tvrtke nisu bili usmjereni na kibernetičku sigurnost. Fokus je bio na drugim stvarima”, rekao je Jurčević.

Nakon diskusije o kibernetičkoj sigurnosti uslijedila je panel rasprava “Gdje je nestala zadnja ‘milja’?”, na kojoj su sudjelovali Karolina Cigula Božičević, direktorica, Samer & Co Shippinga, Ivica Periša, direktor Sektora logistike u Pevexu te Kristina Petljak, predavačica na kolegiju Poslovna logistika na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

- Zadnja milja je najkompleksniji dio distribucijskog lanca. Tu se radi o dostavi proizvoda nekom krajnjem potrošaču ili tvrtki. Poduzeća vode računa o fleksibilnosti te traže način kako da snize svoje troškove, a s druge strane imamo potrošača koji želi taj proizvod dobiti što prije – rekla je Petljak.

Nadovezala se Cigula Božičević istaknuvši da je njihov posao jako zabavan ako postanete otporni na glavobolju.

- Do koronakrize je potpuno drugačije funkcionirao logistički sustav. Kada je krenula koronakriza došlo je do rasta cijena. Riječ je o suludim ciframa, ali to nije bio jedini problem. Mi smo kao svijet shvatili koliko smo krhki te se javio problem zdravlja. Internetska trgovina se rasplamsala te su pošiljke dolazile jako dugo – podsjetila je Cigula Božičević.

Ivica Periša komentirao je koliko se vrijeme dostave produljuje kazavši da su se očekivanja kupaca povisila pa danas imamo više od 65.000 artikala koji su izlistani, a u veleprodaji ih imamo još.

- Radimo isporuku te moramo informirati kupca, a kupci često imaju razumijevanja. User experience, digitalizacija i klikanje vam neće donijeti „vešmašinu“ na vrata. Netko taj dio posla treba obaviti”, rekao je Periša.

Istaknuo je da ako nešto obećaju i kažu da će roba doći za tri dana, onda se to tada mora i dogoditi.