GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Banke u Istočnoj Europi u ozbiljnim problemima

Banke u Istočnoj Europi u ozbiljnim problemima
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.06.2016 / 13:13
Autor: RBA analize
ANALIZA - Banke u Istočnoj Europi u ozbiljni m su problemima, pokazuje posljednje izdanje godišnjeg Izvještaja o bankovnome sektoru SIE-a (CEE Banking Sector Report), publikacije analitičara RBI-a, uz priloge jedinica iz mreže RBI-a u SIE-u te Raiffeisen Centrobank AG-a (RCB).
- Takozvana 'nova normala' sa strožim kapitalnim zahtjevima, visok stupanj regulatornih aktivnosti i nastavak uvjeta ultra-niskih kamatnih stopa te još uvijek nesigurno gospodarstvo u Rusiji i Ukrajini bili su jasan teret za profitabilnost bankarstva Srednje i Istočne Europe (SIE) . No, premda je 2015. bila samo još jedna teška godina za bankovnu industriju SIE-a, na području Srednje i Jugoistočne Europe zabilježen je znatan napredak, uz profitabilnost izraženu povratom na kapital (eng. kratica RoE) od približno 10 posto. Napredak u bankarstvu Srednje i Jugoistočne Europe odraz je poboljšanja ili barem stabilizacije kvalitete imovine, a postupno se poboljšava i rast bilančne svote. Tijekom 2015. ukupna imovina banaka u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi prvi puta je čak i premašila prag od 1 000 milijarda eura, odražavajući potencijal rasta te regije. Međutim, nedavno uvedene regulatorne mjere i/ili one o kojima se tek raspravlja u bankarstvu te regije, kao što su obvezna konverzija deviznih kredita ili dodatni kapitalni zahtjevi, sve više otežavaju iskorištenje potencijala regije te istodobno ograničavaju poticanje daljnjeg ekonomskog razvoja od strane bankovnoga sektora. Rusija i Ukrajina su 2015. godine bile suočene s ozbiljnim gospodarskim poteškoćama. U Rusiji su vodeće zapadne banke koje posluju u SIE-u, uključujući RBI, prilagodile svoje poslovne modele i više se usredotočile na ključne kompetencije na specijaliziranim, tzv. premium tržišnim nišama. Povjerenje ulagatelja ponovno se popravlja, iako izgledi gospodarstva, s obzirom na političke napetosti u regiji, još uvijek nisu ohrabrujući. No, unatoč svim tim izazovima, SIE je i dalje regija rasta za bankarstvo te se predanost toj regiji još uvijek isplati, izjavio je Karl Sevelda, predsjednik Uprave Raiffeisen Bank International AG-a (RBI).

U kontekstu tzv. „nove normale", bankarstvo SIE-a mora uspješno ostvariti nekoliko 10-postotnih pragova. (1) Trenutno okružje na manjim i srednjim bankovnim tržištima SE-a/JIE-a zahtijeva tržišni udio od najmanje 10 posto. (2) Zbog sadašnjega strateškog preusmjeravanja prosječna zastupljenost zapadnih kreditora SIE-a po zemljama svedena je na devet posto . (3) Za ostvarenje RoE-a od najmanje 10 posto u bankarstvu SIE-a još će se godinama vjerojatno trebati teško boriti. Ulagatelji će za kreditore s izloženošću SIE-u tražiti premiju na RoE od barem 1,5 do 2 posto. U sadašnjem okružju to bi značilo trošak kapitala u rasponu od 11 do 13 posto za zapadne banke u SIE-u, u odnosu na približno 9 do 10 posto ili čak niže za kreditore u Zapadnoj Europi. (4) Kreditorima u SIE-u koji su izloženi Istočnoj Europi i dalje će biti teško omjere loših kredita u toj podregiji sniziti ispod 10 posto. (5) Drugi je aspekt „nove normale" u bankarstvu SIE-a pomak podregionalnih pondera u ukupnoj imovini banaka. Smanjenje usredotočenosti na Rusiju i druga tržišta Istočne Europe znači da bi se udio Rusije u izloženosti vodećih zapadnih banaka u SIE-u tijekom 2016. mogao spustiti na razinu od 10 posto ili ispod nje.

„Prilike za rast u bankarstvu SIE-a i dalje postoje. Kratkoročno gledajući, očekujemo solidan rast na tržištima Srednje i Jugoistočne Europe, uz kratkoročan potencijal za povećanje poslovanja sa stanovništvom. Na dulji, pak rok čini se izgledan porast kredita u visini 8 do 10 posto na godišnjoj razini. Naše izglede za SE/JIE podržavaju šira kretanja u zapadnome bankarstvu, gdje se čini da je razduživanje uglavnom dovršeno. S obzirom na ukupne pritiske na marže i profitabilnost, ne treba podcjenjivati potrebu za konsolidacijom u bankarstvu SE-a i JIE-a", objašnjava Gunter Deuber, voditelj istraživanja obveznica i valuta SIE-a u jedinici Raiffeisen RESEARCH RBI-a, a ujedno i glavni autor Izvještaja o bankovnome sektoru SIE-a.

Sveukupno gledajući, Istočna Europa se 2015. godine suočavala s ozbiljnim poteškoćama, koje su se odrazile na zamjetno pogoršanje kvalitete imovine (omjer loših kredita u IE-u iznosi oko 7 do 9 posto, u Ukrajini 20 do 40 posto) te još očitiji pad profitabilnosti uz RoE od –0,1 posto (SIE: oko 5 posto, europodručje 6 posto). Prema Deuberovim riječima, glavni razlog za negativnu profitabilnost ponovno leži u velikome padu zarade ukrajinskoga bankovnog sektora zbog poteškoća u poslovanju i golemih potreba za dokapitalizacijom. Povrh toga, bankovno tržište Istočne Europe doživjelo je najtemeljitije čišćenje protekloga desetljeća, a znatan broj banaka tijekom 2014. i 2015. napustio je tržišta Rusije i Ukrajine.

Elena Romanova, viša stručnjakinja za bankarstvo SIE-a u Raiffeisen RESEARCH-u i među vodećim autorima Izvještaja o bankovnome sektoru SIE-a, u svojoj se analizi usredotočila osobito na rusko tržište.

„S obzirom na prilično slabe makroekonomske izglede, očekujemo da će se u sljedeće dvije do tri godine ruski bankovni sektor još nadugo morati baviti uspostavljanjem ravnoteže i pritom se sporo razvijati. No, vodeće zapadne banke, kao što su SocGen, UniCredit, RBI i Citi, izrazile su predanost svojemu poslovanju u Rusiji i 2015. čak nadmašile uspješnost tržišta. U scenariju rasta, RoE u visini 12 do 13 posto na ruskome se tržištu i dalje čini moguć. Osim toga, veliki zapadni kreditori u Rusiji i dalje mogu biti izuzetno uspješni, kao što je bio slučaj 2015. godine, uz prosječan RoE od oko 15 do 17 posto na tržištu koje je jedva profitabilno poslovalo. U tim bankama očekujemo strategije još usmjerenijeg 'igranja na tržišne niše'. Valja spomenuti da poslovni modeli nalik 'butiku' vodećih zapadnih banaka u Rusiji predstavljaju povratak na stanje od prije, tj. na prevladavajuće modele koji su prethodili godinama snažnog rasta od 2004. do 2013.".

Općenito govoreći, zapadne banke u SIE-u više nisu usmjerene na snažnu ekspanziju svojih tržišnih udjela u toj regiji, nego se nastoje pozicionirati u stanovitim profitabilnim segmentima-nišama (npr. poslovanje sa stanovništvom). Dok ocjenjuju svoje opće poslovne modele unutar tržišta SIE-a koja se prilično heterogeno razvijaju, naglasak stavljaju na optimizaciju troškova, smanjenje rizika i ciljanje tzv. premium klijentele. Stoga je u ovom trenutku izglednije da će zapadne banke smanjiti svoju zastupljenost u nekoj zemlji (npr. u pogledu broja poslovnica) ili izići iz nekoga poslovnog segmenta ili tržišta, nego da će se u toj regiji upustiti u aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A) širih razmjera. Bez obzira na sve, postoji mogućnost za neke manje i oportunističke M&A poslove (npr. otkup portfelja u ciljanim poslovnim segmentima) zapadnih banaka na području SIE-a. Broj selektivnih M&A poslova mogao bi se donekle čak i povećati u slučaju da, zbog borbe za ostvarenje profitabilnosti, dođe i do povećanja potrebe za stjecanjem tržišnih udjela u odabranim poslovnim segmentima.

Kvaliteta imovine, mjerena omjerom loših kredita (eng. NPL), obilježena je izrazitim razlikama između pojedinih tržišta SIE-a. U Srednjoj Europi opća se tendencija poboljšanja kvalitete imovine 2015. Nastavila, dovodeći do smanjenja omjera loših kredita na 7,3 posto (u 2014.: 8,5 posto). Bez Mađarske, s omjerom loših kredita još uvijek bližim razini od 10 posto, taj bi omjer za SE bio još niži na 6,4 posto (u 2014.: 6,8 posto). U ograničenoj je mjeri i na tržištima Jugoistočne Europe došlo do poboljšanja kvalitete aktive, sa sniženjem omjera loših kredita sa 19 na 15 posto 2015. godine. Rumunjska je zabilježila najsnažnije poboljšanje nakon čišćenja u sektoru i smanjenja omjera loših kredita sa 20 na 13 posto.

Nasuprot poboljšanju ili barem stabilizaciji kvalitete imovine u SE-u i JIE-u Europi, na svim je trima tržištima Istočne Europe tijekom posljednjih 12 do 18 mjeseci došlo do zamjetna pogoršanja. Ovisno o pristupu mjerenju, omjer loših kredita za IE porastao je s oko 4 na 6 posto 2013. na oko 7 do 9 posto 2015. godine. U Rusiji je omjer loših kredita sa 4,5 posto 2013. skočio na više od 7 posto 2015. (približno 6,5 posto u kreditiranju poduzeća te 9 do 10 posto u kreditiranju stanovništva). Za 2016. godinu analitičari Raiffeisen RESEARCH-a očekuju skromne negativne pomake omjera loših kredita u bankovnome sektoru IE-a, uglavnom zbog Rusije, a u nešto manjoj mjeri i Bjelorusije.

Prema riječima Deubera i Romanove, ključni je izazov za 2016. u SIE-u zadržati se ispod praga omjera loših kredita od 10 posto. Čini se da je taj omjer u SE-u i JIE-u i dalje na silaznoj putanji, a možda se spusti i neznatno ispod 8 posto. Budući da će se omjer loših kredita u IE-u približiti ili blago premašiti prag od 10 posto, očekuje se da će omjer loših kredita za regiju SIE-a biti neznatno ispod 10 posto.

Profitabilnost u bankarstvu SIE-a 2015. godine opet je bilo raznolika. Ukupan RoE na razini SIE-a bio je ispod 5 posto (2014.: 6,9 posto), u odnosu na RoE oko 6 posto u europodručju. Na svim je bankovnim tržištima Istočne Europe, uključujući Rusiju, došlo do znatnog općeg pogoršanja. Za 2015. je RoE u Istočnoj Europi iznosio –0.1 posto. Istodobno je u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi postignut znatan napredak, uz RoE od 9,7 posto.

U odnosu na 2014., kada su negativna bila tri bankovna tržišta (Mađarska, Slovenija i Rumunjska), 2015. godine je samo Hrvatska poslovala s gubitkom.

„Poslovanje bankovnog sektora u Hrvatskoj u prethodnoj godini obilježio je jednokratni negativni šok izazvan izmjenama propisa o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama. Propisana konverzija kredita vezanih uz švicarski franak u euro po povijesnim tečajevima iz razdoblja isplate kredita uzrokovala je gubitke banaka koji su dvostruko nadmašili ostvarenu dobit iz poslovanja. Unatoč ostvarenim gubicima, bankovni sektor je ostao visoko kapitaliziran, likvidan i sposoban zadovoljiti potražnju za kreditima na domaćem tržištu. U ovoj godini banke se suočavaju s novim izazovima. Potražnja za kreditima od prethodne godine strukturno se promijenila. Umjesto kredita s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom koji prevladavaju u bilancama banaka, klijenti traže kredite u domaćoj valuti s fiksnom kamatnom stopom. Istovremeno, klijenti oročavaju depozite pretežito u stranoj valuti. Zahvaljujući niskoj razini potražnje banke su u mogućnosti odgovoriti na strukturnu promjenu u potražnji za kreditima. No u dužem roku mogle bi se suočiti s rastućim problemom valutne uravnoteženosti bilance", izjavio je Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.

U nastavku trenda proteklih nekoliko godina, gotovo sva bankovna tržišta SIE-a u 2015. godini karakterizira solidno prikupljanje depozita, a u većini slučajeva je njihov rast znatno nadmašio rast kredita. Stoga se omjer kredita i depozita u bankarstvu SIE-a 2015. znatno dodatno poboljšao i dosegnuo višegodišnju najnižu razinu. U ovome su trenutku omjeri kredita i depozita u SE-u i JIE-u na razini 92 posto te 86 posto, što su razine nezabilježene još od 2005./2006. Kada se uračuna omjer kredita i depozita IE-a od 88 posto, ukupan omjer kredita i depozita za SIE iznosi neznatno ispod 90 posto. U Rusiji oba ključna tržišna segmenta (kreditiranje u domaćoj i kreditiranje u stranoj valuti) obilježavaju omjeri kredita i depozita ispod 100 posto, što je odraz sadašnjega stanja prekomjerne likvidnosti i nedostatka (kvalificirane) kreditne potražnje. Za modele velikih univerzalnih banaka, trenutno je na svim bankovnim tržištima SIE-a moguće poslovanje uz omjer kredita i depozita znatno ispod 100 posto.

Tagovi: banke u Istočnoj Europi, Ukrajina, Rusija, Raiffeisen, povrat na kapital
PROČITAJ I OVO
Brnjac: Premašili smo brojku od 200.000 turista u jednom danu
DOBRE VIJESTI
Brnjac: Premašili smo brojku od 200.000 turista u jednom danu
ZAGREB - Ministrica turizma Nikolina Brnjac na svojoj je Facebook stranici objavila koliko turista trenutno boravi u Hrvatskoj.
CROBEX blizu predpandemijske razine
OPTIMIZAM
CROBEX blizu predpandemijske razine
ANALIZA - Glavni indeks Zagrebačke burze danas bi ponovno mogao napasti razinu od 2000 bodova, iznad koje je posljednji puta bio u veljači 2020. godine.
Višnja Bijelić kupila 500 dionica AD Plastika
KUPNJA
Višnja Bijelić kupila 500 dionica AD Plastika
SOLIN - Članica Uprave AD Plastika Višnja Bijelić, temeljem trgovine na Zagrebačkoj burzi, stekla je dana 14. lipnja 2021. godine 500 dionica ADPL ukupne vrijednosti od 96.500 kuna, po prosječnoj cijeni od 193 kune.
Azijska tržišta: Stagnacija indeksa, investitori oprezni
OPREZ
Azijska tržišta: Stagnacija indeksa, investitori oprezni
ŠANGAJ - Na azijskim burzama u petak vlada oprez, kao i na Wall Streetu dan prije, dok je dolar dodatno ojačao nakon procjena čelnika Feda da bi kamate u SAD-u trebalo povećati već u 2023. godini.
Wall Street: S&P 500 blago pao, Nasdaq porastao
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: S&P 500 blago pao, Nasdaq porastao
NEW YORK - Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks oslabio treći dan zaredom jer su ulagači i dalje pod dojmom poruka američke središnje banke, dok je Nasdaq indeks porastao, zahvaljujući usponu tehnološkog sektora.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE