Azijska tržišta: Oprezna trgovina, stagnacija indeksa

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu ojačale između 0,2 i 0,9 posto. U Južnoj Koreji su, pak, pale 0,3 posto.

Na azijskim se burzama trguje oprezno jer nema previše razloga za kupnju rizičnijih investicija, kao što su dionice.

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi blago pali, nakon snažnog rasta dan prije, jer su ulagači i dalje nesigurni, s obzirom da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope, što bi moglo izazvati recesiju.

Dow Jones skliznuo je 0,15 posto, dok je S&P 500 oslabio 0,13, a Nasdaq indeks 0,15 posto.

Od početka godine S&P 500 indeks pao je više od 20 posto i zaronio u područje 'medvjeda'.

Rastu rizici od recesije

Posljedica je to povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto.

Od ožujka je Fed povećao ključne kamate za 1,5 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijede i daljnja povećanja kamata, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

Jučer je predsjednik Feda Jerome Powell u izvješću Kongresu kazao da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada.

No, priznao je i da postoji mogućnost recesije.

„Jasno je da su rizici od recesije povećani, što smo čuli i od Powella, koji je kazao da to nije intencija središnje banke, ali da mogućnost recesije postoji”, kaže Chris Weston, direktor u brokerskoj kući Pepperstone.

Niz analitičara već dulje vrijeme upozorava da zbog brzog i oštro povećanja kamatnih stopa Feda slijedi usporavanje rasta gospodarstva, pri čemu rastu rizici od recesije.

I to ne samo recesije u američkom, nego i svjetskom gospodarstvu jer i u mnogim drugim zemljama središnje banke podižu kamatne stope kako bi zauzdale inflaciju.

Osim visoke inflacije i rasta kamata, ulagače zabrinjavaju i posljedice rata u Ukrajini te poremećaji u nabavnim lancima, stoga nisu baš skloni rizičnijim investicijama, kao što su dionice.

„Tržište je i dalje nestabilno. Jasno je da još nismo izašli iz šume, razloga za zabrinutost i dalje ima”, kaže King Lip, strateg u tvrtki Baker Avenue Asset Management.

Dolar blago oslabio, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala četvrti dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,1 posto, na 104,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,17 posto, na 135,95 jena, nakon što je u srijedu u jednom trenutku dosegnuo 136,71 jen, najvišu razinu u 24 godine.

No, američka je valuta stabilna u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće oko 1,0560 dolara, kao i jučer navečer.

Cijene su nafte, pak, osjetno pale drugi dan zaredom, pa su skliznule na najnižu razinu u više od mjesec dana.

Trgovci se, naime, plaše slabljenja potražnje, s obzirom da zbog visoke inflacije središnje banke povećavaju kamatne stope, što bi moglo izazvati recesiju svjetskog gospodarstva.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je 2,52 posto, na 108,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,73 posto, na 103,30 dolara.