Azijska tržišta: Monetarne mjere podigle indeksi kineskih burzi

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,5 posto, pa se primaknuo najvišoj razini od siječnja.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Australiji skliznule između 0,3 i 0,6 posto. U Hong Kongu i Šangaju skočile su, pak, između 1,3 i 2,3 posto. U Južnoj Koreji se zbog praznika danas ne radi.

Snažan rast cijena dionica na kineskim burzama zahvaljuje se odluci tamošnje središnje banke o odobravanju dodatnih povoljnih srednjoročnih kredita financijskom sustavu, što bi trebalo podržati rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog toga su ulagači jutros zanemarili nove prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa kineskim kompanijama, među ostalim Alibabi, nakon što je nedavno najavio zabranu operacija i transakcija aplikacijama WeChat i TikTok u SAD-u, ako ih njihovi vlasnici, kineske kompanije Tencent i ByteDance, ne prodaju.

Trump tvrdi da te aplikacije predstavljaju prijetnju za sigurnost američkim građanima jer su podaci njihovih korisnika dostupni Pekingu.

A da se odnosi između SAD-a i Kine dodatno zaoštravaju pokazuje i vijest da je u subotu odgođen ranije dogovoreni pregled provedbe prve faze trgovinskog sporazuma, a da novi rok za pregled nije najavljen.

„Zasad nema naznaka da je trgovinski sporazum u opasnosti. Odgoda pregleda provedbe sporazuma mogla bi značiti da se Kini daje više vremena za dogovorenu kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank.

I dok su kineske burze porasle, na ostalim tržištima u regiji cijene su dionica pale, što je posljedica slabih gospodarskih pokazatelja.

Tako je jutros objavljeno da je japanski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju potonuo rekordnih 27,8 posto na godišnjoj razini, pa je treće po veličini svjetsko gospodarstvo zaronilo još dublje u recesiju.

Dolar i dalje slabi

A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta blago oslabio, pa se njegov negativni trend protegnuo već u deveti tjedan, što nije zabilježeno u posljednjih 10 godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 93,05 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 93,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 106,60 na 106,45 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1855 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1840 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,5 posto, na 45,03 dolara, dok je na američkom tržištu poskupila 0,7 posto, na 42,30 dolara.