Azijska tržišta: Indeksi porasli, trgovina oprezna

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao oko 1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Šangaju porasle između 0,3 i 0,7 posto. U Južnoj Koreji, pak, stagniraju.

Oprezno trgovanje posljedica je zaoštravanja monetarne politike u regiji.

Središnja banka Južne Koreje povećala je jutros ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 1,50 posto, najvišu razinu od 2019. godine, što je iznenadilo većinu analitičara.

Singapurska središnja banka također je jutros zaoštrila monetarnu politiku, već treći put u posljednjih šest mjeseci.

Tako te središnje banke prate novozelandske monetarne vlasti, koje su u srijedu povećale ključnu kamatu za čak 0,50 postotnih bodova, što je najveće povećanje u više od dva desetljeća.

Za razliku od njih, japanska i kineska središnja banka poručuju posljednjih tjedana da će i dalje voditi labavu monetarnu politiku.

Kineske vlasti čak najavljuju i nove poticajne mjere, s obzirom da se rast gospodarstva usporava.

Ulagače ohrabrio rast Wall Streeta

I dok visoka inflacija i povećanje kamata drže ulagače na oprezu, podršku tržištima pruža jučerašnji rast Wall Streeta, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon tri dana pada.

Posljednjih tjedana Wall Street je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD-u i bojazni da će Fed povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

U utorak je objavljeno da su u ožujku potrošačke cijene porasle 8,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najviša stopa inflacije od 1981. godine.

Ipak, podaci su pokazali i da inflacijski pritisci možda popuštaju, s obzirom da su potrošačke cijene, ako se isključe cijene hrane i energije, na mjesečnoj razini pale.

To je potaknulo nadu da je inflacija dosegnula vrhunac te da će idućih mjeseci splašnjavati.

S druge strane, jučer je objavljeno da su proizvođačke cijene u ožujku skočile 11,2 posto, najviše od 2010. godine, od kada se ti podaci prikazuju i na godišnjoj razini.

To upućuje na snažnu potražnju, ali i na mogućnost prelijevanja većih troškova proizvodnje na potrošačke cijene.

Kako bi suzbio inflaciju, Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.

„Jasno je da Fed već dulje vrijeme pjeva istu pjesmu – slijedi zaoštravanje monetarne politike. No, većina toga već je ugrađena u cijene dionica i očekivana”, kaže David Carter, direktor u tvrtki Wealthspire Advisors.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula s najviših razina u dvije godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 99,68 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 100,23 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 125,55 na 125,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0905 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0835 dolara.

U fokusu ulagača bit će danas sjednica čelnika Europske središnje banke (ECB). S obzirom da se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama, analitičare ne bi iznenadilo ako središnja banka najavi zaoštravanje monetarne politike prije nego što se dosad očekivalo.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,51 posto, na 108,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,75 posto, na 103,45 dolara.