Taj juriš nije zaustavila ni odluka Hrvatske narodne banke da se bankama odledi blizu pet milijardi kuna za kredite poduzećima kako bi se otvorila nova radna mjesta, pa ispada da u nas više ne vrijedi ni stara ekonomska računica kapital plus investicije jednako radna mjesta, piše Slobodna Dalmacija.
- Kredit netko treba i uzeti, a to može samo poduzetnik koji ide u investiciju i zna točno što će s tim novcem napraviti. U ovome trenutku, u Hrvatskoj nema dovoljno potražnje za kreditima. To je problem, a ne nedostatak kapitala - ocjenjuje za naš list Velimir Šonje, ekonomist i direktor Arhivanalitike. Najnoviji rast nezaposlenosti Šonje prije svega sagledava kao sezonski učinak.
- Kada maknemo tu sezonsku komponentu, vidimo da nezaposlenost ulazi u određenu stagnaciju. Eto, to je taj optimizam koji nam preostaje u očekivanju proljeća kada će, opet sezonski, doći do smanjivanja nezaposlenosti, što će se pojačati u ljetnoj turističkoj sezoni.
U ovakvom hrvatskom gospodarstvu bilo bi optimistično očekivati da će se nezaposlenost u idućoj godini kretati ovogodišnjim trendovima. Dakle, u 2014. pada nezaposlenosti sigurno neće biti, a ako bi izostao daljnji strukturni rast, to bi bio zalog za optimizam - kaže naš sugovornik.
I Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, očekuje rast nezaposlenosti u idućoj godini.
- Pri tome mi je teško govoriti o brojkama, hoće li to biti 400 tisuća nezaposlenih ili tisuća gore ili dolje. Ohrabruje tek podatak da je došlo do usporavanja rasta nezaposlenih.
Rast nezaposlenosti i izostanak rasta zaposlenosti bit će uzrokovani daljnjim restrukturiranjem cijele domaće industrije. Vidimo da se predstečajne nagodbe odugovlače, da će se stvarni efekt od njih osjetiti tek sljedeće godine - kazao je Dolenec.
Osvrnuvši se na pokušaj HNB-a da potakne gospodarski rast, Dolenec potvrđuje kako kapitala ima te da su banke spremne pratiti projekte i podnijeti rizik kroz izvore sredstava i troškove plasiranja kredita.