GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Analitičar otkrio stvarni razlog nenormalno visokih cijena hrane u Hrvatskoj

Analitičar otkrio stvarni razlog nenormalno visokih cijena hrane u Hrvatskoj
HRANA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.12.2024 / 09:25
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje se smanjuje, a potrošači trpe posljedice uvoza poljoprivrednih viškova i visokih maloprodajnih cijena, upozoravaju analitičari u osvrtu na godinu na izmaku te preporučuju ulaganja u dizanje produktivnosti i konkurentnosti.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako su opravdanja da je pad vrijednosti proizvodnje uzrokovan klimatskim promjenama ili covid krizom, odnosno prekidima u lancima dobave, poremećajima na globalnom tržištu hrane ili zbog uvoza jeftinih sirovina posebice žitarica iz Ukrajine koje su srušili domaće cijene, samo djelomično točna.

"Kada bi se netko ozbiljno pozabavio analizom po svim proizvodnjama te usporedio količine od prije ulaska u EU i one koje su danas, ti bi podaci ogolili našu poljoprivrednu stvarnost", kaže Kuskunović.

Upozorava kako u vrijeme kada hrana postaje oružje i kada sve države gledaju da ostvare prehrambenu suverenost, Hrvatska ima sve slabije proizvodne rezultate i sve više cijene proizvoda za potrošače.

Ne proizvodimo dovoljno hrane

"Temeljni problem hrvatske poljoprivrede je to što ne proizvodimo dovoljno hrane, pa ne stvaramo ni poljoprivredne viškove. Trgovački lanci onda jeftino uvoze hranu, a nama je prodaju skupo jer EU ima višak hrane, a nijedna članica neće smanjivati svoje viškove da bismo mi mogli proizvoditi više. Inflacija uvoza i mala domaća proizvodnja glavni su razlog zašto su cijene sve veće", ističe Kuskunović.

Koliko smo loši, kaže, možda najbolje pokazuju podaci u vanjskotrgovinskoj razmjeni prema kojima je Hrvatska lani ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, i to čak od 1,9 milijardi eura, dok se ove godine očekuje da će deficit premašiti dvije milijarde eura.

Upozorava i kako većina proizvodnji pada ili stagnira te gotovo nema sektora u kojemu su pomaci pozitivnu.

"Iz godine u godinu za loše rezultate optužujemo klimatske promjene, sušu, mraz, dampinški uvoz, globalne poremećaje i slično, a nigdje se ne spominje domaći ljudski faktor, odnosno zašto naši poljoprivrednici ne podižu produktivnosti i konkurentnost", kaže.

Jesi li i oni krivi što smo loši u poljoprivredi, jesu li skloniji uzimati potpore i poljoprivredu i proizvodnju hrane u Hrvatskoj svoditi na socijalnu kategoriju, a ne ozbiljnu proizvođačku granu, pita Kuskunović.

Smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje

Najava da će i ove godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje pasti, samo ukazuje da stvari ne stoje dobro, upozorava.

Naime, prema podacima DZS-a, očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje u ovoj godini biti smanjena za 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosit će 2,83 milijardi eura.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosila je 2,84 milijarde eura, što je u odnosu na prethodnu godinu 12,5 posto manje, pokazuju podaci DZS-a.

Kuskunović smatra i kako potrošače najviše pogađaju i revoltiraju sve veće cijene hrane, koje su, kaže, proteklih godina potvrdile da on nije uzrokovan samo poremećajima na globalnom tržištu, nego upravo našim lošim rezultatima u proizvodnji.

Potrebno je povećanje produktivnosti i konkurentnosti

"Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi, prioriteti su u nadolazećem razdoblju", kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Među rješenjima predlažu inovacije, nove tehnologije i proizvode, potpomognute digitalizacijom i implementacijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Inovacije u prehrambenoj industriji neće biti samo ekonomski imperativ radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti, već ključni alat za rješavanje problema i izazova koji su postavljeni pred proizvodnju hrane, istaknuli su Sektoru za poljoprivredu HGK.

Tagovi: #HRANA,  #CIJENE HRANE,  #KUSKUNOVIĆ,  #KONKURENTNOST,  #POLJOPRIVREDA
PROČITAJ I OVO
Elon Musk u velikom projektu u Dubaiju, evo o čemu se radi
PROJEKTI
Elon Musk u velikom projektu u Dubaiju, evo o čemu se radi
DUBAI - Prestolonasljednik Dubaija, šeik Hamdan bin Mohammed bin Rashid al-Maktoum u petak je potpisao ugovor o izgradnji projekta Dubai Loop s infrastrukturnom tvrtkom Elona Muska Boring Company, objavio je ured za medije u Dubaiju.
Azijska tržišta: Mješoviti indeksi, ulagači procjenjuju Trumpov plan recipročnih carina
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Mješoviti indeksi, ulagači procjenjuju Trumpov plan recipročnih carina
ŠANGAJ - Azijsko-pacifička tržišta bila su mješovita u petak, nakon što je Wall Street porastao preko noći jer je predsjednik Donald Trump potpisao plan recipročnih carina, ali nije odmah uveo namete.
Wall Street: Solidan rast indeksa, Nvidia poskočila
RAST
Wall Street: Solidan rast indeksa, Nvidia poskočila
NEW YORK - Američki indeksi porasli su u četvrtak jer su novi podaci o inflaciji i ažuriranja tarifnih planova SAD-a ublažili zabrinutost oko inflatornih pritisaka i globalnih trgovinskih napetosti.
Zagrebačka burza: AD Plastik dobitnik dana, blagi rast indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: AD Plastik dobitnik dana, blagi rast indeksa
ZAGREB - Blagi rast indeksa i dominacija Končara obilježili su dan na Zagrebačkoj burzi.
Kelemen o bojkotu: Trgovci su izgubili više od 100 milijuna eura
BOJKOT
Kelemen o bojkotu: Trgovci su izgubili više od 100 milijuna eura
ZAGREB - Platforma "Halo, inspektore" pozvala je građane na novi bojkot sutra - 14. veljače.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE