Naime, svaki stanovnik Njemačke u prosjeku ima 70.000 eura ušteđevine i nekretnine čija je prosječna vrijednost 130.000 eura. Prema Svjetskoj banci, Njemačka je treća ekonomija svijeta, dok su njeni stanovnici, prema spomenutom izvješću, na 15. mjestu po bogatstvu.
Ekonomisti Allianza primijetili su da su se privatni financijski izvori značajno povećali u cijelom svijetu tijekom prošle godine. Međutim, ta su sredstva u Njemačkoj sada znatno manja nego prije pandemije koronavirusa.
U izvješću se naglašava da njemačke štediše loše ulažu jer od svoje štednje zarađuju malo novca. Rijetki su oni koji svojom ušteđevinom kupuju vrijednosne papire, poput obveznica i dionica.
Istraživanje Bundesbanke, koja je središnja banka Njemačke, iz 2021. pokazalo je da građani s niskim primanjima uglavnom štede za kupnju stambenih nekretnina, iako su stambene nekretnine skupe. No, ovaj oblik štednje i štednja u bankama s niskim kamatama smatra se solidnom i sigurnom.
Osim toga, istraživanje je pokazalo da su dionice još uvijek nepopularne. Primjetno je da više dionica kupuju oni s višim primanjima. S druge strane, oni s nižim primanjima štednju najviše koriste za iznenadne izdatke.
Jedan od razloga zašto je tome tako je loše iskustvo Nijemaca s dionicama Njemačkog Telekoma. Naime, 1996. godine država, novinari i burze promovirali su kupnju dionica. Tada su dionice Telekoma prodane građanima i tada su mnogi građani naučili da kupnja jedne dionice ne znači da će ostvariti dobit.
Nedugo zatim Frankfurtska burza potaknula je kupnju dionica mladih kompanija pred kojima je bila svijetla budućnost. No i tada su brojni kupci dionica ostali praznih ruku i razočarani.
Mnogima je najprihvatljivije iskoristiti ušteđevinu za kupnju nekretnina, zbog rasta vrijednosti nekretnina, piše tagesschau.