GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Advent i EBRD treba zaustaviti u preuzimanju Hypo Grupe

Advent i EBRD treba zaustaviti u preuzimanju Hypo Grupe
TOKOVI NOVCA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.07.2015 / 19:45
Autor: Domagoj Margetić
KOLUMNA - Advent International i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ovih su dana završili proces preuzimanja mreže banaka Hypo Grupe na Balkanu, čime je završena višegodišnja agonija oko prodaje i preuzimanja posrnule austrijske bankarske grupacije.
Balkanske banke kćeri svojevremeno su procijenjene kao najprofitabilnije članice Hypo Grupe, te su u procesu restrukturiranja Hypa sva „loša“ i sumnjiva potraživanja, uglavnom nenaplativa potraživanja u sumnjivoj i netransparentnoj proceduri, praktički bez ikakvog nadzora nadležnih institucija u matičnim zemljama, prebačena na novoregistrirana društva s ograničenom odgovornošću, a kako bi se što lakše privukli novi kupci propalih balkanskih banaka. Naizgled, višegodišnja agonija ove banke je okončana, no ostala su brojna otvorena pitanja od kojih je prvo i u ovom trenutku najbitnije; trebaju li nadležne institucije, prije svega središnje banke u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini; a zatim i ministarstva financija i središnje vlade, dopustiti ovo novo preuzimanje Hypo Grupe novim suvlasnicima?!

Prvo, ostaju nerazjašnjeni i neriješeni tokovi novca, kojima je na tajne račune kod Hypo Grupe, u vremenu od petnaestak godina iz jugoslavenskih država prebacivano oko stotinu i pedeset milijarda eura. Na tim je operacijama izgrađena kasnija financijska snaga Hypo Grupe. Ili da detaljnije i konkretnije objasnim cijelu priču, radi se o novcu koji je od 1990-ih godina opljačkan iz jugoslavenskih država i opran kroz poslovne, investicijske, kreditne i druge financijske operacije preko Hypo Grupe. Zato je začuđujuća inertnost i nezainteresiranost vlasti u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori u cijelom tom procesu. Jer ne radi se o novcu austrijskih štediša koji su pronevjereni, nego o novcu koji je umjesto u državnim proračunima ovih zemalja zavrašavao na tajnim računima, s kojih su kasnije financirani tranzicijski tajkuni, ratni profiteri i tranzicijska politička elita na jugoistoku Europe. Vašim novcem. Novcem građana država koje su nastale nakon raspada bivše Jugoslavije. Posljednjih sam godina na privatnim i službenim sastancima na te činjenice upozoravao više šefova država i Vlada u regiji.

Razgovarao sam (što službeno, što iza zatvorenih vrata) sa bivšim predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem, koji na kraju za preispitivanje porijekla ovog novca i utvrđivanje koliko bi od tog novca moglo pripasti hrvatskom državnom proračunu, iz samo njemu poznatih razloga nije učinio ništa, iako sam mu prezentirao sve dokumente i dokaze, za koje je kasnije u nekim razgovorima čak i lagao kako nikad nije vidio dokaze onoga o čemu pričam.

Predstavio sam dokaze o tim tokovima novca i predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, krajem prosinca 2013. godine, kada sam u njegovom kabinetu u prisutnosti više svjedoka skoro tri sata objašnjavao sve te sumnjive financijske transakcije i tokove novca. Nikolić je tada predamnom nazvao premijera Aleksandra Vučića.

„Domagoj mi je ovde. Video sam dokaze i ovo izgleda vrlo ozbiljno i argumentovano“, rekao je Nikolić Vučiću mobitelom, dok je svoj predsjednički mobitel držao prislonjen na moje uho kako bi mogao čuti njegov razgovor sa premijerom Srbije.

Međutim, niti nakon tog razgovora, ništa se nije pomaknulo.

„Sine, ovo su ozbiljne ubice koji su umešani u sve to“, rekao mi je samo na rastanku Nikolić, kada mi je ponudio (a ja odbio) njegovo predsjedničko osiguranje.

Još je nešto zanimljivo. Ne znam je li to bila tek predstava za mene kao novinara, ili je Nikolić stvarno pokušao nešto pokrenuti. Te večeri u predsjedničkom uredu u Beogradu Oliver Antić, Nikolićev pravni savjetnik, zvao je dvojicu ključnih ljudi koji su trebali pokrenuti istragu o tim tokovima novca. Tadašnjeg šefa kriminalističke policije MUP-a Srbije i specijalnog tužitelja za organizirani kriminal. Šef kriminalističke policije preko tajnice je poručio šefu države kako se nema namjeru javiti na telefon, dok se u uredu i na mobitelu specijalnog tužitelja za organizirani kriminal predsjedniku Srbije nitko niti nije htio javiti. Bilo mi je već te večeri jasno kako od tog razgovora nema nikakve koristi. Iako je Nikolić u telefonskom razgovoru s Vučićem dogovorio da se cijeli proces pokrene u roku od pet dana. Tko je koga pevario od njih dvojice, ovdje je potpuno nebitno.

Nakon toga sam u više navrata o tokovima novca i novcu pokradenom od jugoslavenskih država govorio pred predstavnicima Europske komisije u Bruxellesu. Prvo na javnom svjedočenju u Europskom parlamentu 23. travnja 2013. godine, a nakon toga sam dokumente i dokaze o tokovima novca predstavio i predstavnicima Europske komisije na briselskim sastancima koji su se održali u Europskoj komisiji prvo 14. siječnja 2014. godine, a nakon toga i 14. srpnja 2014. godine. Međutim, nitko nije htio pokrenuti ključno pitanje u cijeloj Aferi Hypo.

A to je pitanje svih pitanja kada govorimo o sumnjivim poslovima Hypo banke na Balkanu: Čijim je novcem raspolagala Hypo Grupa?! Niti u jednom sudskom postupku, ali niti u jednoj policijskoj, financijskoj, poreznoj ili bilo kakvoj drugoj istrazi (primjerice istrazi Austzrijske narodne banke – ONB) nije se došlo do odgovora na osnovno pitanje na koje godinama ukazujem kao istraživački novinar, u više stotina tekstova napisanih na ovu temu i u svim javnim nastupima u kojima sam kao novinar govorio o Aferi Hypo (majci svih afera kako je mnogi nazivaju). A to je pitanje – od kuda je došao novac na račune Hypo Grupe, kojim je kasnije Hypo Grupa raspolagala kao svojim vlastitim novcem. Primjerice 1999. godine matična banka u Klagenfurtu imala je temeljni kapital u protuvrijednosti od 244,5 milijuna kuna. U isto vrijeme ta banka matica osnovala je banku kćer u Hrvatskoj; Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, čiji je temeljni kapital iznosi čak milijardu 581 milijun 991 tisuću kuna. Paralelno s osnivanjem banke kćeri, matična banka je preuzela i Slavonsku banku d.d. Osijek s temeljnim kapitalom od 998 milijuna 713 tisuća kuna. Drugim riječima dok je temeljni kapital banke matice koja investira u Hrvatsku iznosio 244,5 milijuna kuna kapital njenih banaka kćeri u Hrvatskoj iznosio je čak dvije milijarde 580 milijuna 704 tisuće kuna.

U isto vrijeme ta banka od dvjestotinjak milijuna kuna temeljnog kapitala plaisrala je kreditnih plasmana na Balkanu u visini od nevjerojatnih pedesetak milijarda eura, a da nitko od nadležnih institucija nikada nije postavio pitanje porijekla tog novca, odnosno stvarnih izvora financiranja kreditnih operacija Hypo Grupe na Balkanu.

Iz nekog neobjašnjivog razloga, nitko nikada nije objasnio niti dokazao odakle je u Hypo Grupu došao taj kapital čak deset i pol puta veći od kapitala matične banke, kojim je Hypo Grupa osnivala svoje banke kćeri u Hrvatskoj, preko kojih se kasnije odvijala većina financijskih malverzacija i bankarskog kriminala, te pranja prljavog novca, novca sumnjivog porijekla kroz operacije te banke na Balkanu; iako su već tada bile na snazi europske direktive prema kojima su takve financijske operacije bile među osnovnim indikacijama na organizirani kriminal i operacije pranja novca.

Dokumenti kojima raspolažem i o kojima već godinama govorim dokazuju kako se radi o novcu koji je prethodno devedesetih godina opljačkan s Balkana, da bi kroz te „poslovne“ operacije Hypo Grupe kasnije bio prebacivan u legalne financijske tokove. Bez odgovora na pitanje: koji je bio izvor ovih financijskih sredstava, ne smije biti niti suglasnosti država na Balkanu na nedavno Adventovo i EBRD-ovo preuzimanje Hypo Grupe. A odgovor na to pitanje nakon šesnaestogodišnjeg novinarskog istraživanja je vrlo jednostavan – financijski rast Hypo Grupe omogućio je dotok ilegalnog novca iz Hrvatske i drugih bivših republika nekadašnje SFRJ. U vremenu od 1990. do 2014. godine radi se o iznosu od ukupno oko 150 milijarda eura. Prema raspoloživim dokumentima iz Hrvatske je preko Hypo Grupe izneseno i oprano 47,7 milijarda eura; iz Bosne i Hercegovine oko pet milijarda eura; iz Crne Gore 1,7 milijarda eura; iz Srbije 55 milijarda eura; te iz Slovenije 57 milijarda američkih dolara. To su iznosi koje se danas može dokazati dokumentima koje sam pribavio i istražio od 1999. godine do danas.

Naravno, sav taj bankarski organizirani kriminal Hypo bankarske mafije, političke elite i tranzicijskih tajkuna bio bi nemoguć da u tome nisu sudjelovale i države članice Europske unije, koje su očito cijelo vrijeme znale za ovaj kriminal „težak“ više milijarda eura, ali su odlučile okrenuti glavu kako bi balkanske milijarde prošle kroz platni i bankarski sistem njihovih zemalja, što im je naravno u tom trenutku predstavljalo dodatnu ekonomsku korist. Radi se prije svega o Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Cipru. U operacije su bile uključene i zemlje izvan Europske unije, i to prije svega, posredno ili neposredno: Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Bjelorusija, Švicarska i Lichtenstein. Pokradene balkanske milijarde, sakrivene na tajnim računima u inozemstvu tako su u bitnome popravile financijsku „krvnu sliku“ zemalja preko kojih su išle ove bankarske operacije izvlačenja i pranja novca.

Možda je upravo zbog razmjera cijele ove afere danas svima interes Aferu Hypo zatvoriti ovim Adventovim i EBRD-ovim sumnjivim preuzimanjem balkanskih banaka u sastavu nekadašnje Hypo Grupe, samo kako se ne bi postavljala daljnja pitanja i pokretali daljnji postupci. Međutim, balkanske države moraju reagirati na ovu najnoviju bankarsku akviziciju.

Točnije, Advent International i EBRD treba zasutaviti u preuzimanju Hypo Grupe, sve dok se ne utvrde tokovi novca, odnosno dok se ne utvrdi čiji je novac na kojem je Hypo Grupa svojevremeno temeljila svoj nevjerojatni financijski rast. Odustajanje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore od prava da tako postupe značilo bi samo to da današnje vlasti u tim državama žele prikriti balkanski tranzicijski ratnoprofiterski bankarski kriminal i pranje novca „teško“ više od 150 milijarda eura. Upozorio sam nedavno na te činjenice sms porukom i predsjednika Vlade Zorana Milanovića kada sam mu 30. siječnja ove godine, nakon što sam proučio prijavu Austrije Europskoj komisiji protiv Hrvatske zbog fiksiranja tečaja švicarca, predložio i poduzimanje mjera u slučaju Hypo Grupe i porijekla ovog novca. Pozitivnog odgovora, nažalost, nije bilo, iako je u tom trenutku postojalo više okolnosti koje su išle u prilog takvoj inicijativi, a kasnije se o cijelom slučaju relativno pozitivno izjasnio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, pismom od 6. ožujka ove godine. Međutim, nekome je iz nekih interesa očito trebalo „kupovanje“ vremena kako bi se napravio konačni dil oko preuzimanja Hypa bez dizanja puno dodatne buke.

Jer mreža umiješanih u taj prljavi posao, samo u Hrvatskoj je prilično razgranata. Radi se o mreži banaka, pojedinaca, poduzeća i holdinga, koji kada bi se u Hrvatskoj našli pod istragom, današnja ekonomija u ovoj državici našla bi se pred kolapsom. Našle su se tu od Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Riječke banke, Slavonske banke i Croatia banke, sve do Agrokora, Lijanovića, Podravke, Brodomerkura, Đakovštine, Željezare Split, Plodina, Brodospasa, Mercatora, Keruma, Tehnike, DIOKI-a, Europapress Holdinga, Saponie, Maraske, TLM-a, Brodosplita, 3. maja, M san grupe, HOTO Grupe, Dalekovoda, Coninga, Konzuma, Magme, Peveca, Konstruktora i PAN-a, preko Ivice Todorića, Ivića Pašalića, Branimira Glavaša, Božidara Kalmete, Ivana Jakovčića, Ivana Čermaka, Zdenka Zrilića, Milana Bandića, Gorana Štroka, Ninoslava Pavića, Tome Horvatinčića, Roberta Ježića, Brune Orešara, Bože Prke, sve do Željka Žužića i mnogih drugih.

Shema je bila prilično jednostavna. Državni dužnosnici i ovlaštene osobe prebacivali su novac iz javnih sredstava i crnih fondova na tajne račune u inozemstvu, na kojima su imenovali povjerenike koji su kontrolirali račune. Potom su povjerenici sa komercijalnim bankama ugovarali skrbništvo nad novcem sa tajnih računa, a nakon što bi banka postala skrbnik tih računa dalje su mogle reinvestirati taj novac kao svoj vlastiti, prema potpisanim povjereničko skrbničkim punomoćima. Novac se tada ubacivao u legalne financijske tokove, a takav skrbnički novac vraćao se u zemlje na Balkanu kao „investicije“ i krediti i drugi „bankarski proizvodi“ koje je svojevremeno plasirala i nudila Hypo Grupa. Najveći dio tog novca sa tajnih računa koristili su tranzicijski tajkuni, osobe povezane s politički istaknutim osobama i pripadnici kriminalnog miljea i s njima povezane osobe. U sve je, u pojedinim fazama i na različite načine, neizostavno, bila uključena i Katolička crkva u Hrvatskoj. Veliki dio tako opranog novca korišten je i u pretvorbeno privatizacijskim, ratnoprofiterskim, kriminalnim „poslovnim“ operacijama, dok je dio novca prebačen na čuvanje na tajne račune privatnih fondacija (sa tajnim vlasnicima) sa sjedištem u Lichtensteinu, od čega je danas identificirano ukupno čak pedeset i dvije tajne fondacije. S druge strane, dio sredstava s ovih tajnih računa opran je kroz financijske operacije fiktivnim kratkoročnim i dugoročnim deviznim depozitima, unutar same Hypo Grupe.

Zakonski priopisi vezani za poslovanje banaka u svim ovim državama uglavnom propisuju neki oblik suglasnosti koju središnja banka ili nadležne institucije trebaju dati prilikom preuzimanja pojedine banke, kao što je to sada slučaj sa Adventovim i EBRD-ovim preuzimanjem Hypo Grupe. Osim toga, i Advent i EBRD zapravo funkcioniraju kao investicijski fondovi i često zastupaju interese i kapital nekog trećeg zainteresiranog koji se krije iza njihove poslovne legitimacije, što dodatno otvara sumnju u legitimnost cijelog ovog postupka. Institucije u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, stoga, imaju dovoljno argumenata da blokiraju ovakvo sumnjivo preuzimanje Hypo Grupe, te da pokrenu proces utvrđivanja porijekla i tragova novca na kojem je ta bankarska grupacija izrasla. Ili će, s druge strane, i trenutne vladajuće garniture ekonomski i financijski propalih mini država na Balkanu odabrati biti suučesnici bankarske mafije u pljački „teškoj“ najmanje 150 milijarda eura.

Tagovi: Hypo Alpe-Adria banka, Hypo Grupa, Balkan, Advent International, EBRD, Aleksandar Vučić, Tomislav Nikolić, Ivica Todorić, Franjo Luković, Ivić Pašalić, Ivo Sanader, Ninoslav Pavić, Goran Štrok, Milan Bandić, Agrokor
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, Turusthotel dobitnik dana
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, Turusthotel dobitnik dana
ZAGREB - Srijeda je Zagrebačkoj burzi donijela pad indeksa uz uobičajeno slab volumen trgovine.
Marić o Rafaleima: Indeksacija 45 milijuna, PDV 111 milijuna eura
AVIONI
Marić o Rafaleima: Indeksacija 45 milijuna, PDV 111 milijuna eura
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je pojasnio da je kod ugovora o kupnji višenamjenskog borbenog aviona Rafale i klauzule o indeksaciji cijena riječ o iznosu od oko 45 milijuna eura, dok se kod ugovora s komercijalnim tvrtkama na obvezu PDV-a odnosi ukupno 111 milijuna eura, a taj PDV Hrvatska plaća sama sebi.
Include pokrenuo treći kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeamu
KAMPANJA
Include pokrenuo treći kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeamu
ZAGREB - Solinski Include, osnivača Ivana Mrvoša, u četvrtak je lansirao novu, treću po redu kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeam platformi, u kojoj planira od zainteresiranih investitora prikupiti do milijun eura novog kapitala.
Cijene hrane u studenome na najvišoj razini u više od 10 godina
HRANA
Cijene hrane u studenome na najvišoj razini u više od 10 godina
RIM - Cijene hrane porasle su u svijetu u studenome četvrti mjesec zaredom, dosgnuvši najvišu razinu u više od 10 godina, potaknute snažnom potražnjom za pšenicom i mliječnim proizvodima, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
Dolarov indeks stabilan, investitori čekaju nove smjernice
FOREX
Dolarov indeks stabilan, investitori čekaju nove smjernice
LONDON - Tečaj dolara u četvrtak nije bilježio veće promjene prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima dok investitori prate smjernice iz američkog Feda o dinamici smanjenja poticaja i nove informacije o omikronu, novoj varijanti koronavirusa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE