Online kupuje 44 posto hrvatskih građana

Prema istraživanju, 44 posto od ukupnog broja ispitanika koristi online naručivanje ili kupovinu putem web shopa u Hrvatskoj.

Takvoj kupovini skloniji su ispitanici s višim stupnjem formalnog obrazovanja, pa tako oni sa završenim fakultetom (VSS i više) u značajno većem broju kupuju online (63 posto) u odnosu na one sa srednjom školom (36 posto).

Udio ispitanika koji tvrde da kupuju/naručuju online putem web shopova značajno je viši u mlađim dobnim skupinama - od 18 do 30 te od 31 do 40 godina ih je 51 posto dok ih je u skupini od 61 i više godina tek 26 posto.

Kad je u pitanju radni status, istraživanje je pokazalo da je među učenicima i studentima te zaposlenima otprilike isti postotak onih koji kupuju i onih koje ne kupuju online.

Kod domaćica, nezaposlenih i osobito umirovljenika udio onih koji ne kupuju online je znatno veći - 75 posto ispitanih umirovljenika ne kupuje online.

Rezultati istraživanja su pokazali i da žene više kupuju/naručuju putem web shopova (61 posto) nego što to čine muškaraci (52 posto).

Prema kategorijama proizvoda i usluga najviše se naručuje odjeća i obuća (39 posto), namještaj i oprema za dom (26 posto) te multimedija (21posto).

U kupovini odjeće prednjače žene (47 posto), dok multimedijalne sadržaje i proizvode poput televizora, hi-fi opreme, telefona ili IT opreme značajno češće naručuju muškarci (31 posto).

Promatraju li se trgovine ili servisi putem čijih stranica ili aplikacija se najčešće naručuju online prema kategorijama proizvoda, onda u kategoriji hrane i kućanskih potrepština prednjači Konzum, u kojem kupuje 60 posto ispitanika.

U kategoriji odjeće i obuće top tri branda putem čijih stranica se naručuje su H&M (17 posto), Shooster (17 posto) i Zara (15 posto), u kategoriji namještaja i opreme za dom IKEA (50 posto), Emmezeta (28 posto) i Lesnina (28 posto).

Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika opće odrasle populacije Hrvatskoj u dobi od 18 do 74 godine.

Radi se o uzorku stratificiranom prema veličini županija i naselja unutar županija i reprezentativnom prema dobnim skupinama i spolu. Takav uzorak, kako pojašnjavaju, omogućava da se rezultati istraživanja mogu generalizirati na kompletnu odraslu populaciju Hrvatske u dobi od 18 do 74 godine, a standardna pogreška uzorka je plus/minus tri posto.