Može li EU realizirati plan o proizvodnji više vlastitih čipova?

Europa radi na stvaranju saveza za proizvodnju čipova. Povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton želi da EU nadoknadi zaostajanje za SAD-om i Azijom. U ožujku je najavio da bi EU trebao udvostručiti proizvodnju mikročipova do 2030. godine. Petina svih mikročipova u svijetu trebala bi nastajati u Europskoj uniji.

Na te planove je EU natjerala nužda. Nestašicu čipova osjetila su razna industrijska područja, među ostalim i autoindustrija. Po navodima IHS-Marketa u prvom tromjesečju 2021. proizvedeno je pet posto manje automobila nego u istom razdoblju prošle godine.

Ambiciozni europski plan nazvan „Digitalni kompas“ predviđa investicije od 140 milijardi eura u iduće dvije do tri godine. U Europi bi ponovo trebala biti pojačana proizvodnja čipova od 5, 3 i 2 nanometra, koja je bila prepuštena SAD-u i Aziji.

Uz Thierryja Bretona jačanje proizvodnje čipova najavljuje i potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager. Ostale pojedinosti trebale bi biti objavljene nakon razgovora s vodećim proizvođačima čipova u svijetu – Intela, Taiwan Semiconductor Manufacturinga (TSMC) i Samsunga.

Nagađa se da bi planovi EU-a obuhvaćali osnivanje novog poduzeća ili partnerstvo s TSMC-om ili Samsungom. Breton želi da jedan od vodećih proizvođača čipova izgradi veliku tvornicu u Europskoj uniji, u Francuskoj, Njemačkoj ili Poljskoj.

Nije mirovao ni njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier. Već početkom godine je pisao tajvanskoj vladi moleći pomoć u opskrbi čipovima. Tu se, istina, radilo samo o nastojanju da se kratkoročno pokrije manjak u opskrbi. Ali, to pokazuje u kakvoj dilemi se nalazi EU. EU bi trebao pomoć proizvođača čipova iz SAD-a ili Azije kako bi pokrenuo vlastitu proizvodnju. To će biti „krajnje teško“, konstatira tehnička novinarka Bloomberga Natalia Drozdiak.

Trumpova vlada je nastojala onemogućiti pristup Kine određenim tehnologijama. Peking je reagirao tako što je dao velike poticaje vlastitim proizvođačima čipova. Sad je i američki predsjednik Joe Biden odobrio 37 milijardi dolara za američku industriju čipova. To je dio velikog paketa investicija u infrastrukturu vrijednog više od dva bilijuna dolara.

„Ta industrija se koncentrirala u Južnoj Koreji i Tajvanu, dok se Europa usredotočila na temeljna istraživanja, ali i na specifične primjene čipova, primjerice u autoindustriji“, kaže Mathieu Duchatel, voditelj programa za Aziju na Institutu Montaigne u razgovoru za DW.

Europska industrija čipova je 2012. proizvodila 70 posto dijelova u Europskoj uniji. Prošle godine je to bilo manje od polovice, priopćio je Savez elektroničke industrije ZVEI. Od ukupne proizvodnje čipova u svijetu samo devet posto otpada na Europu. Među deset vodećih proizvođača čipova samo je jedan iz Europe – nizozemski NXP Semiconductors. Ali i on bi uskoro mogao pripasti Amerikancima jer suparnik Qualcomm planira preuzimanje.

Prije dva desetljeća je Europa predvodila u elektroničkoj industriji zahvaljujući mobilnim telefonima prve generacije i proizvođačima kao što su Nokia, Ericsson i Siemens. Ali, u međuvremenu se težište proizvodnje čipova prebacilo u Aziju, a na tamošnja tržišta otpada i oko 60 posto prometa čipova.

Izgradnja moderne velike tvornice čipova može, po navodima američke udruge Semiconductor Industry Association (SIA), koštati oko 20 milijardi dolara. A dok takva tvornica počne donositi dobit može proći više godina. Stvar dodatno otežava namjera Kine, SAD-a, Tajvana i Južne Koreje da ubrzaju svoju proizvodnju čipova, upozorava stručnjak za Aziju Duchatel.

Tajvan proizvodi 20 posto svih čipova u svijetu, Južna Koreja 15 posto, Singapur sedam posto. TSMC i Samsung dominiraju na tržištu. Samo TSMC planira u iduće tri godine investirati 100 milijardi dolara i proširiti proizvodne kapacitete. Samsung planira povećati proizvodne kapacitete za petinu i u ovoj godini investirati 31 milijardu dolara.

Izgradnja velike tvornice u Europi mogla bi biti strateška pogreška s obzirom da je europsko tržište maleno.

„Pogotovo zato što u Europi nema velikog krajnjeg korisnika kao Google, Apple ili Amazon“, upozorava Andreas Gerstenmayer, predsjednik uprave tvrtke Austria Technologie & Systemtechnik (AT&S).

Ipak do malog popuštanja napetosti moglo bi doći u rujnu kad bi trebala s radom početi nova Boschova tvornica čipova u Dresdenu.

I povećana potražnja za pametnim telefonima i drugim aparatima potrebnim za rad ili školu od kuće dovela je do poteškoća u opskrbi čipovima

Predsjednik uprave TSMC-a Mark Liu misli da bi jačanje proizvodnje čipova u Europi moglo dovesti do stvaranja prevelikih kapaciteta. Sadašnje nedostatke u opskrbi čipovima on objašnjava povećanjem potražnje za uređajima potrebnim za rad ili školu od kuće uslijed pandemije i činjenicom da su Sjedinjene Države kineskog proizvođača Huawei stavile na crnu listu.

Uz to je potražnja porasla i zbog izgradnje nove mobilne mreže 5G. To je povećalo potražnju za kompatibilnim pametnim telefonima. A krizu s opskrbom pojačalo je zatvaranje jedne tvornice u Teksasu zbog ekstremne hladnoće i požar u jednoj tvornici u Japanu. EU će zato morati najprije utvrditi što je stvarni uzrok nestašice u opskrbi čipovima.