Za ovu godinu tvrtka očekuje pad globalne prodaje automobila i lakih gospodarskih vozila na 78,9 milijuna, u usporedbi s 80,3 milijuna prošle godine.
Sve veća potražnja za električnim automobilima, koji zahtijevaju deset puta više čipova od benzinskih i dizelskih vozila, znači da čak ni povećani kapacitet proizvodnje čipova neće držati korak s potražnjom.
“U najboljem slučaju proizvodnja vozila će 2024. godine dostići razinu prije Covida”, ističu.
Cijene sirovina za automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem udvostručile su se od 2020., a za elektrificirana vozila gotovo utrostručile, pokazuje istraživanje.
Nakon nekoliko godina pada cijena, sada se očekuje ponovno povećanje troškova proizvodnje baterija. Litij željezo sulfatne baterije uskoro bi se mogle koristiti u jeftinim i srednje cjenovnim električnim vozilima. One su teže i manje snažne od konvencionalnih baterija, ali su jeftinije i na njihovu proizvodnju ne utječu rijetki elementi koji se nalaze u nestabilnim područjima.
Trenutno su automobili puno skuplji nego što su bili, no njihove bi cijene mogle ponovno pasti najkasnije do 2024. godine, smatra direktor Alixa Fabian Piontek:
"Utjecaj visoke inflacije na ponašanje potrošača već se može predvidjeti." Očekuje se da će Europa biti vodeći kontinent u pogledu potpuno električnih vozila 2035. godine, pri čemu se očekuje da će 83 posto svih prodanih vozila biti električna. U Njemačkoj bi, navodi dpa, taj postotak mogao doseći čak 96 posto.
Tome će pridonijeti i zakonodavstvo EU-a, jer su ministri okoliša EU-a na Vijeću za okoliš u utorak podržali plan za ukidanje prodaje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. Drugdje u svijetu društvo očekuje da će udio električnih vozila prodanih 2023. biti 50 posto. No, stručnjaci upozoravaju da će za to trebati urediti i nadograditi infrastrukturu za punjenje.
