Istrage su usmjerene prema Appleovoj usluzi mobilnih plaćanja Apple Pay te trgovini mobilnih aplikacija App Store. Istrage primarno ciljaju na prakse kojima Apple čini korištenje vlastitih servisa obaveznim za kupovinu, primjerice, unutar mobilnih aplikacija, te na restrikcije koje stavljaju pred developere i korisnike kad je riječ o korištenju konkurentskih sustava plaćanja.
Zabrinutost Komisije, kad je riječ o usluzi plaćanja Apple Pay, tiče se ograničavanja pristupa NFC tehnologiji na mobilnim uređajima, a za čije korištenje ekskluzivno pravo na iPhoneima ima upravo Appleov sustav mobilnog plaćanja. EK ima plan istražiti čini li Apple ovakvim pristupom svojim tehnologijama ilegalno podrivanje konkurencije kad je riječ o mobilnim plaćanjima.
U domeni mobilnih aplikacija Europska komisija istražit će koliko je u skladu s europskim pravilima o tržišnoj utakmici praksa da se na Appleove uređaje mogu instalirati samo nativne aplikacije, uz koje pak dolazi ponovno isključivo Appleov sustav in-app kupovine – a na kojem Apple od svake transakcije uzima proviziju od 30%.
Uz to, poznata je praksa Applea da ne obavještava korisnike da bi mogli određene pretplate, primjerice na audio servise i e-knjige, kupiti i izvan aplikacija. Iako tako kupljene sadržaje korisnici na Appleovim uređajima mogu konzumirati, developere aplikacija se sprječava u tome da o alternativnim načinima kupnje obavijeste svoje korisnike. Ova istraga pokrenuta je nakon prijave Spotifya i jednog distributera elektroničkih knjiga (pretpostavlja se da je riječ o Amazonu).
U Appleu poriču ove optužbe i poručuju da su prigovori na njihov račun neosnovani. Ističu da poštuju konkurenciju "jer ih ona gura naprijed ka boljim rezultatima", te da su se na njihove politike poslovanja žalili oni koji se žele besplatno "šlepati" na njihovim uslugama.
U slučaju da istražitelji EK dokažu da je Apple svojim ponašanjem ipak iskoristio monopolistički položaj i pružao svoje usluge korisnicima unutar Europskog ekonomskog područja (EEA) uz istodobno onemogućavanje konkurencije, prijeti im kazna od najviše 10% njihovih ukupnih godišnjih prihoda. To bi, prema posljednjim podacima, moglo iznositi i do 23 milijarde eura, uz obvezu izmjene poslovnih politika za koje se utvrdi da nisu u skladu s regulativom EU.
