Allianzov barometar rizika: Cyber-rizik prvi put vodeća opasnost za tvrtke u svijetu

Zastoj u poslovanju na drugom je mjestu, no i dalje ostaje glavni izazov uz digitalizaciju i građanske nemire koji stvaraju nove uzroke zastoja i gubitka dohotka. Klimatske promjene dosegnule su dosad najveći položaj – tvrtke najviše brinu fizički gubitci od ekstremnih vremenskih uvjeta, no isto tako strahuju i od kritike potrošača i sve većih regulatornih i pravnih mjera.Prvi put cyber incidenti (39 % odgovora) smješteni su kao najvažniji svjetski poslovni rizici prema devetom Allianzovu barometru rizika za 2020., čime je višegodišnji najvažniji rizik, zastoj u poslovanju (37 % odgovora), potisnut na drugo mjesto.

Osviještenost o cyber-prijetnjama narasla je brzo u posljednjih nekoliko godina, a pokreće je sve veća ovisnost kompanija o podatkovnim i informatičkim sustavima i niz velikih incidenata. Prije sedam godina bila je tek na 15. mjestu sa samo 6 % odgovora. Promjene zakonodavstva i propisa (treće mjesto s 27 % odgovora) i klimatske promjene (sedmo mjesto sa 17 % odgovora) popele su se za najviše mjesta na svjetskoj razini, pri čemu su trgovinski rat između SAD-a i Kine, brexit i globalno zatopljenje istaknuti kao sve veći problemi kompanija i njihovih zemalja. Godišnje istraživanje svjetskih poslovnih rizika koje provodi društvo Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) obuhvaća stajališta rekordnih 2.718 stručnjaka iz više od 100 zemalja, uključujući glavne izvršne direktore, upravitelje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje.

„Allianzovim barometrom rizika za 2020. istaknuto je da su cyber-rizik i klimatske promjene dva značajna izazova koja društva trebaju pomno pratiti u sljedećem desetljeću", rekao je Joachim Müller, glavni izvršni direktor AGCS-a.

„Naravno, postoje mnogi drugi scenariji štete i zastoja s kojima se treba suočiti, no ako se korporacijski odbori i upravitelji rizicima ne budu bavili cyber-rizicima i rizicima od klimatskih promjena, to će vrlo vjerojatno imati važan utjecaj na radnu učinkovitost njihovih društava, financijske rezultate i ugled među ključnim dionicima. Priprema i planiranje za cyber-rizike i rizike od klimatskih promjena pitanja su konkurentne prednosti i poslovne otpornosti u dobu digitalizacije i globalnog zatopljenja."

Osim što su na samom vrhu svjetskih rizika, cyber-incidenti su i među najveća tri rizika u brojnim ispitivanim zemljama. U Austriji, Belgiji, Francuskoj, Indiji, Južnoafričkoj Republici, Južnoj Koreji, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u oni su i među najvažnijim poslovnim rizicima. Društva su suočena s izazovima većih i skupljih povreda podataka, povećanja napada ucjenjivačkim softverom (ransomware) i incidenata zavaravanja (spoofing), kao i mogućnosti kazni ili sudskih sporova zbog povrede privatnosti nakon događaja. Veliki slučaj povreda podataka koji obuhvaća više od milijun ugroženih zapisa sada u prosjeku košta 42 milijuna USD što predstavlja rast od 8 % iz godine u godinu.

„Incidentni postaju sve štetniji, sve su češće usmjereni na velika poduzeća sa sofisticiranim napadima i velikim zahtjevima za iznudu. Prije pet godina uobičajeni zahtjev za iznudu iznosio bi desetke tisuća dolara. Danas može iznositi milijune", izjavio je Marek Stanislawski, zamjenik glavnog direktora Odjela za cyber-pitanja u društvu AGCS. Zahtjevi za iznudu samo su jedan dio priče: tvrtke mogu doživjeti velike gubitke od zastoja u poslovanju zbog nedostupnosti važnih podataka, sustava ili tehnologije zbog tehničkog problema ili cyber-napada.

„Mnogi su incidenti nastali zbog ljudske pogreške i mogu se ublažiti obukama o osviještenosti za osoblje koje još nisu postale dio rutinske prakse u društvima", rekao je Stanislawski.

Zastoj u poslovanju – ustrajna prijetnja s novim uzrocima

Nakon nekoliko godina na vrhu zastoj u poslovanju spao je na drugo mjesto u Allianzovu barometru rizika. Međutim, trend većih i složenijih gubitaka zbog zastoja u poslovanju i dalje ostaje isti. Uzroci postaju sve raznolikiji – od požara, eksplozija ili prirodnih nepogoda do digitalnih lanaca opskrbe ili čak političkog nasilja.

„Digitalni lanci opskrbe i platforme danas omogućuju potpunu transparentnost i praćenje dobara, no požar u podatkovnom centru, tehnička pogreška ili hakiranje mogu dovesti do velikih gubitaka zbog zastoja u poslovanju kod više tvrtki od kojih se svako od njih oslanja na isti sustav koja ga dijele i ne mogu se prebaciti na ručne procese ", rekao je

Raymond Hogendoorn, glavni direktor Odjela za štete u području imovine i inženjeringa u društvu AGCS. Društva su isto tako sve izloženija izravnim ili neizravnim učincima pobuna, građanskih nemira ili terorističkih napada. Prošle su se godine pojačali građanski nemiri u Hong Kongu, Čileu, Boliviji, Kolumbiji i Francuskoj, zbog čega je došlo do štete na imovini, zastoja u poslovanju i općenitog gubitka dohotka za lokalne i međunarodne tvrtke zato što su mjesecima trgovine bile zatvorene, kupci i turisti držali su se podalje ili zaposlenici nisu mogli pristupiti svojim radnim mjestima zbog sigurnosnih problema. Promjene zakonodavstva i propisa na trećem su mjestu prema Allianzovu barometru rizika, popele su se s četvrtog mjesta koje su zauzimale u 2019. Tarife, sankcije, brexit i protekcionizam navedeni su kao glavni problemi. Samo u 2019. uvedeno je oko 1.300 novih trgovinskih prepreka. Trgovinski spor između SAD-a i Kine doveo je do prosječnih tarifa za SAD blizu razina koje su zadnji put provedene 1970-ih.

„Trgovinska politika postaje samo još jedno političko oruđe za brojne i različite političke ciljeve, poput gospodarske diplomacije, geopolitičkog utjecaja ili politike o zaštiti okoliša", objasnio je Ludovic Subran, glavni ekonomist u društvu Allianz. „Takav aktivizam nije ograničen samo na SAD: proširio se i na Japan i Južnu Koreju, Indiju i EU."

Novi regulatorni izazovi u sljedećem desetljeću usredotočit će se na učinak na okoliš, smanjenje emisija ugljika i klimatske promjene.

„EU-ovi propisi o održivosti presudni su pomaci. Učinak na trgovačka društva bit će opsežan kao što je prethodno bio i učinak novih pravila za računovodstvo i zaštitu podataka", rekao je Subran.

Klimatske promjene popele su se na dosad najviše, sedmo mjesto na Allianzovu barometru rizika i već su jedan od triju najvećih poslovnih rizika u cjelokupnoj azijsko-pacifičkoj regiji prema mišljenju stručnjaka za upravljanje rizicima u zemljama i teritorijima poput Australije, Hong Konga, Indije i Indonezije. Poduzeća najviše strahuju od izloženosti od povećanja fizičkih gubitaka (49 % odgovora) zbog rastuće razine mora, intenzivnijih suša, jačih oluja i velikih poplava koji prijete tvornicama i drugoj korporacijskoj imovini i zbog poveznica prijevoza i energije koje povezuju lance opskrbe. Nadalje,poduzeća su zabrinuta zbog operativnih učinaka (37 %), poput preseljenja postrojenja i mogućih učinaka tržišta i zakonodavstva (35 % i 33 %). Tvrtke će se možda trebati pripremiti na više sudskih sporova u budućnosti – već su pokrenuti postupci o klimatskim promjenama koji su usmjereni na velike proizvođače ugljičnog dioksida u 30 zemalja diljem svijeta, a većina postupaka pokrenuta je u SAD-u.

„Sve je veća osviještenost među kompanijama da će loše posljedice globalnog zatopljenja od dva Celzijeva stupnja imati dramatičan učinak", izjavio je Chris Bonnet, direktor odjela za okolišne, socijalne i upravljačke poslovne usluge u društvu AGCS.

„Nepoduzimanje mjera pokrenut će regulatorne mjere i utjecat će na odluke klijenata, dionika i poslovnih partnera. Zanemarivanje klimatskog rizika mnogo je skuplje od pokušaja njegova rješavanja. Stoga svako društvo mora odrediti svoju ulogu, svoje stajalište i svoju dinamiku u prijelazu u odnosu na klimatske promjene, a upravitelji rizicima moraju odigrati ključnu ulogu u tom postupku zajedno s ostalim funkcijama."