GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

AlgebraLab preuzela Zagrebački inkubator poduzetništva

AlgebraLab preuzela Zagrebački inkubator poduzetništva
STARTUP SCENA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.10.2018 / 16:18
Autor: SEEbiz / Globus
ZAGREB - Uložili smo u Zagrebački inkubator poduzetništva vrijeme i trud, pa i novac kad je trebalo, ali promijenile su se okolnosti, a promijenili smo se i mi – kaže Saša Cvetojević, vlasnik tvrtke Insako i jedan od četvorice poduzetnika/investitora koji su 2012. godine pokrenuli ZIP preko neprofitne udruge. 

Ljetos su ga, nakon šest godina i deset startup-generacija koje se kroz njega prošle, za simboličan iznos od jedne kune prepustili Visokom učilištu Algebra, odnosno njezinu AlgebraLabu otvorenom u svibnju ove godine.

“Od pet radnih dana u tjednu, dva sam godinama posvećivao ZIP-u. Trebalo je jako potegnuti da se izgura na tržište jedna generacija startupova, da oni dođu do investicije i da se samofinanciraju, a imam sve manje energije za to uz sve svoje ostale poslove”, kaže Cvetojević za Globus

Dok smo razgovarali, otvoren je bio prvi poziv tehnološkim startupovima za prijavu u inkubacijski program AlgebraLaba, u kojem će sudjelovati i mentori koji su se vrtjeli oko ZIP-a i njegovih osnivača. Uz Cvetojevića, koji je zadnjih godina ZIP-u iznajmljivao prostor u novozagrebačkom kvartu Kajzerica, to su Mihovil Barančić, Ivo Špigel i Damir Sabol. Novi bi startupovi trebali početi s edukacijom u studenome, u besprijekorno sređenim i opremljenim, gotovo sterilnim uredima koji još mirišu na novi tapison.

Među njima će, jasno, biti i Algebrinih studenata.

Četvorka koja je uvelike zaslužna za razvoj startup zajednice u Hrvatskoj ostat će među mentorima, kaže Ivo Špigel, suvlasnik IT tvrtke Perpetuum Mobile, ali posvetit će se ipak daleko više vlastitim tvrtkama i nekim drugim, profitabilnijim projektima. “Uložili smo veliki entuzijazam u ZIP, ali to ima granice. Zaključili smo da ZIP treba profesionalizirati, omogućiti mu stabilno okruženje i čvrsto financiranje, a ne da svake godine iznova lovimo sponzore. Kako je Algebrin tim na čelu s Hrvojem Balenom u ekspanziji, shvatili smo da se ZIP savršeno uklapa u njihov model”, objašnjava Špigel kako je došlo do deala. U pravno-formalnom smislu to znači da je Algebra preuzela ZIP d.o.o. kao pravnu osobu, kako su objavili u popratnom priopćenju na internetskim stranicama, uz dodatak: “No puno važnije od toga, u sadržajnom, suštinskom i razvojnom smislu to znači da timovi Algebre i ZIP-a udružuju snage kako bi onima koji su toliko ‘ludi’ da pokrenu vlastite tehnološke projekte i kompanije pružili najbolju moguću podršku.”

Vrijeme “pankerskog” startup programa ZIP-a i volontiranja, kroz koji su prošla 72 tima i nastale 54 tvrtke, time je definitivno prošlo; sada je on mali dio jednog od najvećih privatnih obrazovnih sustava u Hrvatskoj i regiji.

Inkubacija će, kaže nam voditeljica AlgebraLaba Maja Brkljačić, kod njih trajati četiri mjeseca, u svakoj generaciji optimistično očekuju 10 timova i 100-tinjak mentora, a dugoročni im je cilj da se razviju u startup akcelerator te da obećavajuće timove spajaju s američkim i europskim fondovima rizičnog kapitala. Na proljeće iduće godine, najavljuje nam već, u Zagreb na konferenciju dolaze predstavnici akceleratora Play Labs s MIT-a (Massachusetts Institute of Technologies), iz amsterdamskog Rockstarta i londonskog Startup Bootcampa, a lista venture kapitalista još nije zatvorena.

Do tada, međutim, trebaju proizvesti barem jednu startup generaciju s novim “žigom”, a trenutno je o odzivu prerano govoriti. Svakako, ZIP je u proteklu godinu-dvije imao poteškoća s privlačenjem timova, popularnost mu je pala. S jedne strane, dobili su konkurenciju, a s druge strane, s pojačanim iseljavanjem mladih u Irsku, Njemačku i dalje Europom, pomalo se isušio hrvatski startup potencijal. Hoće li promjena vlasnika, uz njegove partnere iz svijeta velikih kompanija, donijeti promjenu na toj sceni i probuditi neke nove klince, potaknuti ih da pokušaju biti “ludi”, vidjet će se ubrzo.

U Algebri, naravno, imaju velika očekivanja. U najam prostora na Črnomercu i opremanje ove su godine uložili oko tri milijuna kuna, a za dvije generacije startupa novac je već osiguran zahvaljujući ZIP-ovcima. Oni su, naime, prošle godine aplicirali i prošli na EU natječaju s projektom za proširenje usluga inkubatora vrijednom 370 tisuća kuna te je sada AlgebraLab, zajedno sa ZIP-ovom tradicijom i know-howom, preuzeo i taj projekt. U sklopu njega će, što je dio projektne obveze, ponuditi besplatnu edukaciju građanstvu, primjerice za organiziranje crowdfunding kampanja ili izradu mobilnih aplikacija, ali će i upriličiti susrete malih i srednjih poduzetnika sa studentima te velikim kompanijama, nešto kao “speed dating”.

Plan im je da inkubaciju startupa organiziraju i uz pomoć domaćih kompanija koje nemaju kapaciteta da to kod sebe učine same. “Za to već ima zainteresiranih. One će, primjerice, financirati jednu generaciju, a zauzvrat će dobiti pristup startupovima s područja za koja su zainteresirane”, kaže Maja Brkljačić. Tako će, dodaje, te kompanije kod njih možda doći do novih razvojnih prilika i dogovoriti poslovnu suradnju sa startupovima ili će ih preuzeti, što bi se inače na tržištu daleko teže realiziralo, a zapravo je win-win situacija za obje strane.

Od startup timova koji su izrasli iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva dosad nisu nastali milijunaši, a malobrojni ulagači su više-manje pomireni s činjenicom da se to vjerojatno i neće tako skoro (ako uopće) dogoditi. No ZIP-ov rasadnik ipak je proizveo nekoliko zanimljivih i održivih poslovnih priča, a nakon equity crowdfunding kampanje provedene na britanskoj platformi Seeders 2014. godine uloženo je 69 tisuća funti u pet startupa - TutoTod, Thorium A%2B, SnapTap, Appetit i Locodels. Od njih samo Appetit više nije aktivan.

Stevica Kuharski, osnivač Locodelsa koji su mediji prozvali “Uber za pakete”, kaže kako mu je ta investicija u iznosu od 100 tisuća kuna, kao i savjeti osnivača ZIP-a, pomogla da usmjeri tvrtku u pravom smjeru. Bilo je to u lipnju prošle godine, a od onda mu je na mjesečnoj razini promet porastao 10 puta, tvrdi. Berislav Merszalek, osnivač SnapTapa, startupa koji je razvio interaktivna rješenja za zabavnu industriju integracijom beskontaktnih tehnologija i društvenih mreža, prošao je ZIP-ov program ujesen 2014. godine. To mu je, kaže, otvorilo vidokruge i donijelo poslovna znanja, a iznos investicije koji je uslijedio bio je oko 150 tisuća kuna.

“Ulaganje mi je bilo vjetar u leđa, naravno, ali još važniji faktor u ZIP-u je networking. Također, pomogli su mi u snalaženju s hrvatskom birokracijom”, kaže Merszalek, koji vodi i vrlo uspješni startup Entrio.

Manjinske udjele u spomenutim startupovima ne drži Zagrebački inkubator poduzetništva izravno, nego tvrtka s ograničenom odgovornošću koju su, zajedno s crowdfunding platformom Seeders, ZIP-ovci osnovali u Velikoj Britaniji u ime svih malih ulagača u equity crowdfunding kampanji. Algebra sada nije preuzela suvlasništvo u startupovima, odgovorili su nam, a kakvi su daljnji planovi ZIP-ovaca s londonskom tvrtkom “ZIP Accelerator 1 LP” nismo uspjeli doznati. Njezin je osnivač, kažu nam, Udruga ZIP Zagreb.

S druge strane, u timu koji razvija Algeb­raLab sada je osam djelatnika, a čini se da im ne nedostaje ideja za širenje “laboratorijskog” biznisa i privlačenje financijskih izvora. Primjerice, već su uvršteni na listu potpuno operativnih EU digitalnih inovacijskih centara (Digital Innovation Hubs), što je dio programa koji je pokrenula Europska komisija s ciljem da se motivira poduzetnike da se što bolje povežu s razvojnim i istraživačkim centrima.

”Digitalni inovacijski centri u sklopu ovog programa dobit će dodatno na značaju u sljedećem financijskom razdoblju Europske unije, od 2021. do 2027. godine, kada će se naći u ulozi poveznice nekoliko programa i inicijativa vezanih uz digitalno gospodarstvo – programa Digital Europe (umjetna inteligencija, cybersigurnost), InvestEU (pristup financiranju za male i srednje tvrtke), Horizon Europe (prekogranična suradnja digitalne industrije, eksperimenti i istraživanja u malim i srednjim tvrtkama) te Europskog regionalnog fonda za razvoj. Većina sredstava namijenjenih digitalizaciji gospodarstva, a riječ je o 9,2 milijarde eura za navedeno proračunsko razdoblje, plasirat će se putem suradnje s DIH-om”, kaže Ana Brk­ljačić.

Računa da će jedan od ”lijevaka” za taj novac u Hrvatskoj biti upravo AlgebraLab. Inače, na listi Europske komisije još je jedan takav hub u Hrvatskoj, a zove se CROBOHUB -Croatian Robotics Digital Innovation Hub, koji je pokrenuo Inovacijski centar “Nikola Tesla” (surađuje s FER-om).

Poslovnoj inkubaciji kakvu je provodio ZIP, dodaje, Algebra će dodati novu vrijednost – digitalnu tehnologiju, budući da je to ono čime se najviše bave na učilištu, od programiranja preko digitalnog marketinga do big data. Razlika u konceptu u odnosu na ZIP bi se čak mogla iščitati i iz poruka sa zidova. Dok je Mihovil Barančić, primjerice, u ZIP-u pozirao uz natpis “Done is better than perfect” (Učiniti je bolje nego nastojati biti savršen), natpis uz koji u AlgebraLabu pozira Ana Brkljačić je “Great ideas are always around you” (Velike ideje su uvijek oko vas).

Iz svega je svakako jasno da je poslovna ideja njezina “laboratorija” prilično elastična i vrlo ambiciozna, a startupovi su samo jedan dio priče. S jedne strane bit će to inovacijsko-poslovni inkubator i coworking prostor, ali s druge digitalni istraživačko-razvojni centar za kompanije i državnu upravu, “mjesto susreta privatnog i javnog sektora”, kako se opisuju, čime će se posebno baviti Leo Mršić, nekad zaposlen u informatičkoj tvrtki IN2data, danas voditelj Katedre za analizu podataka na Visokom učilištu Algebra. Također, održavat će u Labu i brzopotezne radionice i seminare te za njih izdavati tzv. nano-diplome, tako da je fokus jasno postavljen na Algebrin core business, obrazovanje i R&D u sklopu digitalne transformacije društva. Ulaz u poduzetništvo kroz tehnološke startupove ponuđen je kao mogući korak, ako i kada se za to studenti i ostali odvaže. Kažu nam da je to ZIP 2.0, ali u pitanju je samo opis novog koncepta jer ZIP-a kakav smo poznavali više nema. Za startupove je pak u međuvremenu niklo nekoliko drugih adresa, a jedna od njih je i u Tehnološkom parku na Velesajmu gdje radi Startup Factory Zagreb, projekt gradske uprave.

Tagovi: AlgebraLab, Zagrebački inkubator poduzetništva, Saša Cvetojević, Damir Sabol, Maja Brkljačić, Ivo Špigel
PROČITAJ I OVO
Digitalizacija i sajber zaštita – odgovor biznisa na krizu usled pandemije
ODGOVOR NA KRIZU
Digitalizacija i sajber zaštita – odgovor biznisa na krizu usled pandemije
BEOGRAD - Kako su biznisi odgovorili na aktuelnu globalnu krizu uzrokovanu panedemijom konoranavirusa, koliko je poslovanje izloženo napadima sajber kriminalaca i kako se zaštiti, ali i kako upravljati kontinuitetom poslovanja, bile su teme onlajn skupa „Odgovor biznisa na krize: kontinuitet i bezbednost“ održane 27. oktobra.
Talijanski regulator pokrenuo istragu protiv Googlea
ISTRAGA
Talijanski regulator pokrenuo istragu protiv Googlea
RIM - Talijanski regulator za zaštitu tržišnog natjecanja objavio je u srijedu da je pokrenuo istragu protiv američkog softverskog diva Googlea zbog sumnje da je zloupotrijebio dominantan položaj na tržištu internetskog oglašavanja.
Ericsson dobio narudžbu velikih britanskih gradova za opremanje mreže 5G
5G
Ericsson dobio narudžbu velikih britanskih gradova za opremanje mreže 5G
LONDON - Švedski Ericsson izvijestio je u srijedu o narudžbi opreme za mobilnu mrežu nove generacije 5G koju će britanski BT graditi u nekoliko velikih gradova, uključujući London, Edinburgh, Belfast i Cardiff.
Huawei pokrenuo milijun eura vrijedan program za studente diljem Europe
POTEZI
Huawei pokrenuo milijun eura vrijedan program za studente diljem Europe
ZAGREB – Kompanija je pokrenula tri velike inicijative – globalni Shining Star projekt s nagradnim fondom od milijardu dolara, AppsUp natjecanje za najbolju inovativnu aplikaciju, a posebno za developere u Europi pokrenut je i novi studentski razvojni projekt.
Kako su mobiteli utjecali na generaciju Z?
UREĐAJI
Kako su mobiteli utjecali na generaciju Z?
ZAGREB - Pojam “milenijalci” već je uvelike dio naše svakodnevice. Svi znamo da je trenutno najmnogoljudnija skupina odraslih zapravo generacija koja je poznata po naprednoj upotrebi tehnologije, čestim promjenama posla, odgađanju životnih odluka, ali i velikoj dozi samopouzdanja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE