Deloitte: Prihodi najviše pali Manchester Unitedu

U kontekstu globalnih gospodarskih i društvenih poremećaja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 u sezoni 2019./2020., u izvješću su izdvojeni svjetski nogometni klubovi s najvećim prihodima.

U normalnim se okolnostima kraj financijske godine klubova uglavnom podudara s krajem njihove domaće sezone (svibanj ili lipanj za većinu europskih liga). Prekid nogometne sezone 2019./2020. i različiti pristupi različitih liga, televizijskih kuća i komercijalnih partnera rezultirali su raspodjelom prihoda klubova za sezonu 2019./2020. na dvije financijske godine koje završavaju u 2020. i 2021. Većina je Deloitteove analize u ovogodišnjem izvješću usredotočena na financijsku godinu koja završava 2020.

Slijedom toga, smanjenje prihoda obuhvaća element odgode i element trajnog gubitka (konkretno, prihoda od ulaznica, ali i rabata televizijskim kućama). Za većinu je klubova odgoda zbog prekida sezone 2019./2020. značila da je otprilike jedna četvrtina prihoda u financijskoj godini koja završava 2020. pomaknuta u financijsku godinu koja završava 2021., zbog čega će 2021. godina obuhvaćati prihode još jednog tromjesečja.

Dan Jones, partner u Deloitteovu odjelu sportskih djelatnosti izjavio je: „Lige diljem svijeta imale su različite pristupe sezoni s obzirom na pandemiju, od odgode do prekida, a konačni su rezultati utvrđeni s pomoću različitih metodologija, dok su neki rezultati u potpunosti poništeni.“

„Nema sumnje da je ovo jedno od najizazovnijih razdoblja s kojima se nogometna industrija ikada morala suočiti. Odsustvo gledatelja na tribinama, odgađanje i otkazivanje utakmica, smanjeni prihodi od TV prava i potreba za ispunjenjem očekivanja komercijalnih partnera znatno su utjecali na pripremu izvješća Financijska nogometna liga za 2021. Zbog toga je usporedba relativne uspješnosti klubova ove godine izazovnija nego inače.“

Dvadeset svjetskih nogometnih klubova s najvećim prihodima zajedno je ostvarilo prihode od 8,2 milijarde eura, što je 12 % manje u odnosu na prethodnu sezonu (9,3 milijarde eura). Razlozi smanjenja u iznosu od 1,1 milijarde eura su sljedeći:

• pad od 937 milijuna eura (23 %) u prihodima od TV prava, prvenstveno zbog odgode prihoda od prijenosa u financijsku godinu koja završava 2021. i rabata televizijskim kućama povezanih s prekinutom sezonom 2019./2020.
• pad prihoda od ulaznica u iznosu od 257 milijuna eura (17 %) zbog odgode utakmica, potom njihova otkazivanja ili igranja iza zatvorenih vrata, zbog čega su prihodi nepovratno izgubljeni
• otpis prihoda u iznosu od 105 milijuna eura (3 %), zbog početka nekoliko velikih komercijalnih ugovora klubova Financijske lige u 2019./2020.

Jones dodaje: „Premda nijedan nogometni klub nije bio imun na izazove pandemije bolesti COVID-19 te su drugi klubovi pretrpjeli veće posljedice u relativnom smislu, klubovi Financijske lige snosili su najveće financijske posljedice u apsolutnom smislu.“ U ovogodišnjem izdanju, 20 najuspješnijih klubova u prosjeku je ostvarilo prihode od 409 milijuna eura po klubu, što je pad od 55 milijuna eura u usporedbi sa sezonom 2018./2019. (464 milijuna eura po klubu).

„Siguran povratak gledatelja na stadione u većim brojkama jedan je od najvažnijih prioriteta svjetskog nogometa. Prihodi od prodaje ulaznica i događanja na samim stadionima osnova su poslovnog modela kluba i omogućuju provedbu drugih aktivnosti za ostvarenje prihoda. Izvješće za sljedeću godinu sadržavat će sveobuhvatne posljedice odsustva gledatelja. Konačni financijski učinak pandemije na nogomet uvelike će ovisiti o vremenu i razmjeru povratka gledatelja.“

Unatoč znatno različitim uvjetima među ligama u sezoni 2019./2020., tablica Financijske lige uglavnom je nepromijenjena u odnosu na protekle godine. Među deset najuspješnijih klubova su isti klubovi kao i prošle godine, dok je 18 od 20 najuspješnijih klubova bilo i u prošlogodišnjem izdanju Financijske lige.

FC Barcelona (na 1. mjestu – 715,1 milijuna eura) i Real Madrid (na 2. mjestu – 714,9 milijuna eura) na vrhu su i ovogodišnje Financijske lige, a razlika među njihovim prihodima od samo 0,2 milijuna eura najmanja je zabilježena razlika u povijesti Financijske lige.

Barcelona je zabilježila drugi najveći pad prihoda u apsolutnom smislu među svim klubovima Financijske lige, u odnosu na svoju rekordnu godinu 2018./2019. kada je postala prvi klub koji je probio granicu od 800 milijuna eura u prihodima (840,8 milijuna eura).

Real Madrid zabilježio je manji pad u prihodima. Klub je ostvario povećanje komercijalnih prihoda od 28,1 milijun eura (8 %) zbog proširenja ključnih partnerstva i preuzimanja interne kontrole nad većim brojem aktivnosti za ostvarenje prihoda.

Bayern Munchen (634,1 milijuna eura) popeo se na treće mjesto u ovogodišnjoj Financijskoj ligi. Prvi se put nakon sezone 2013./2014. našao među trima najuspješnijim klubovima. Zabilježio je najmanji pad prihoda (4 %) među deset najuspješnijih klubova Financijske lige, iskoristivši mogućnost iskazivanja cjelokupnih prihoda od TV prava u financijskoj godini koja završava 2020. zbog ranog završetka sezone Bundeslige.

S prihodom od 580,4 milijuna eura (509 milijuna britanskih funti), Manchester United završio je na četvrtom mjestu nakon pada prihoda od 131,1 milijun eura (118,1 milijun britanskih funti, 19 %), što je najveći godišnji pad u ovogodišnjoj Financijskoj ligi. To je u najvećoj mjeri rezultat činjenice da se Red Devils nisu natjecali u UEFA-inoj Ligi prvaka 2019./2020. te nepostojanja prihoda od ulaznica, kao i rabata i odgoda televizijskim kućama.

S druge strane, Liverpool je ušao među prvih pet klubova prvi put nakon 2001./2002. s prihodima od 558,6 milijuna eura (489,9 milijuna britanskih funti). Uspjeh kluba na terenu u proteklih nekoliko godina i dalje pridonosi njegovu financijskom uspjehu. Koristi od Liverpoolova osvajanja Premijer lige raspoređene su na financijske godine koje završavaju 2020. i 2021.

Manchester City (na 6. mjestu – 549,2 milijuna eura / 481,6 milijuna britanskih funti), Paris Saint-Germain (na 7. mjestu – 540,6 milijuna eura), Chelsea (na 8. mjestu – 469,7 milijuna eura / 411,9 milijuna britanskih funti), Tottenham Hotspur (na 9. mjestu – 445,7 milijuna eura / 390,9 milijuna britanskih funti) i Juventus (na 10. mjestu – 397,9 milijuna eura) zauzimaju preostala mjesta među deset najuspješnijih.

Osamnaest od 20 klubova bilo je dijelom prošlogodišnje lige. Međutim, FC Zenit (na 15. mjestu – 236,5 milijuna eura) i Eintracht Frankfurt (na 20. mjestu – 174 milijuna eura) zamijenili su AS Romu i West Ham United. Zenitovi prihodi porasli su zbog sudjelovanja u Ligi prvaka 2019./2020. i činjenice da njihova sezona završava s krajem kalendarske godine (31. prosinca 2019.), zbog čega pandemija nije u velikoj mjeri utjecala na njihove prihode, dok je završetak sezone Bundeslige unutar financijske godine pomogao Eintrachtu Frankfurt da prvi put postane jedan od 20 najuspješnijih klubova Financijske lige.

Samo su dva kluba od 20 najuspješnijih klubova Financijske lige, FC Zenit i Everton (na 17. mjestu – 212 milijuna eura / 185,9 milijuna britanskih funti), zabilježila povećanje prihoda u usporedbi s prošlom godinom. Rast Evertonovih prihoda rezultat je činjenice da su se komercijalni prihodi kluba više nego udvostručili na iznos od 86,7 milijuna eura (76 milijuna britanskih funti). Riječ je o najvećem rastu (104 %) komercijalnih prihoda među svim klubovima Financijske lige.

Tim Bridge, direktor u Deloitteovu odjelu sportskih djelatnosti, komentirao je: „Pandemija bolesti COVID-19 potaknula je klubove na promišljanje i prilagodbu širih strateških ciljeva i poslovnih modela radi snažnog oporavka od trenutačne situacije.“

„Konkretno, ubrzala se usredotočenost na unutarnje i vanjske digitalne kapacitete s obzirom na to da je digitalna interakcija postala dominantan način na koji klubovi mogu komunicirati sa svojim zaposlenicima i navijačima. Najagilniji i najinovativniji klubovi bit će najspremniji na ostvarenje veće vrijednosti za svoje ključne dionike te nagrađeni najbržim i najsnažnijim oporavkom.”

Budući izgledi

Deloitteov odjel sportskih djelatnosti procijenio je kako će klubovi Financijske lige ove godine propustiti ostvariti preko 2 milijarde eura prihoda do kraja sezone 2020./2021. Navedena brojka obuhvaća i iznose neostvarene u sezoni 2019./2020. uslijed pandemije bolesti COVID-19, prvenstveno zbog sljedećih čimbenika:

• prihodi od ulaznica klubova Financijske lige bit će nepostojeći od ožujka 2020. naovamo, a čini se i da se navijači neće moći vratiti na stadione u velikom broju do kraja sezone 2020./2021.
• rabati televizijskim kućama za „velikih pet“ liga i UEFA-u prema trenutačnim podacima iznose skoro 1,2 milijarde eura, a veliki dio tog iznosa snose klubovi Financijske lige
• izgubljena je mogućnost nastavka prethodnog rasta u predmetnom razdoblju.

Jones je zaključio: „I dalje snažno vjerujemo u osnovnu vrijednost vrhunskog nogometa za gledatelje, televizijske kuće i druge komercijalne partnere. Uvjereni smo u otpornost industrije i očekujemo da će se snažno oporaviti u budućnosti.“

Prošlogodišnji su događaji doveli u pitanje mogućnost klubova da samostalno ostvare rast prihoda. Njihove će se kratkoročne ambicije vjerojatno moći ostvariti samo kao srednjoročni ciljevi kada se navijači vrate na stadione te učinak pandemije na globalno gospodarstvo i put ka oporavku postanu jasniji.

„Potpuni financijski učinak pandemije bolesti COVID-19 možda će se realizirati tek nakon nekoliko godina te će stalna nesigurnost primorati postojeće i potencijalne partnerske televizijske kuće i komercijalne partnere na razmišljanje o ulaganju u sport. Pozitivan je učinak globalne pandemije za klubove Financijske nogometne lige to što je ona naglasila važnost sporta za zajednice i šire društvo i povećala njegove glavne prednosti i vrijednost za televizijske kuće i sponzore.”