Banka Slovenije: Rast koče slaba ulaganja i cikličko hlađenje građevine

Rast uglavnom koče slaba ulaganja i cikličko hlađenje građevinske industrije. Banka Slovenije također će smanjiti prognozu za ovu godinu.

Gospodarski rast blago se ubrzao u trećem tromjesečju ove godine. Realni međugodišnji rast BDP-a dosegnuo je 1,4 posto, nakon što je u drugom tromjesečju iznosio 0,7 posto, objavio je Državni ured za statistiku. Čak u ukupno devet mjeseci BDP je realno veći za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prema desezoniranim podacima, koji se koriste i za usporedbe u EU, međugodišnji rast u trećem je tromjesečju dakle bio nešto niži, 1,0%. U tromjesečnoj usporedbi iznosio je 0,3 posto. U drugom tromjesečju te su stope rasta iznosile 0,7 i 0,1 posto.

Rast BDP-a i dalje je ograničen uglavnom cikličkim hlađenjem građevinske industrije i slabim investicijama, dok ga uglavnom podupiru državna i privatna potrošnja, napisala je Banka Slovenije nakon objave podataka. Pomalo iznenađujućom okarakterizirali su činjenicu da je vanjskotrgovinska bilanca također povećala rast u trećem tromjesečju.

Gospodarski rast u Sloveniji tako je bio usporediv s prosjekom eurozone, koja se suočava s trajnim izazovima vezanim uz konkurentnost i nepovoljne vanjskotrgovinske uvjete, navela je i središnja banka.

S tog su stajališta, prema njihovoj ocjeni, pozitivni najnoviji podaci o slovenskoj izvoznoj aktivnosti, jer je izvoz u trećem tromjesečju porastao za 3,2 posto, a na godišnjoj razini za 8,4 posto. Uz slabe investicije i smanjenje zaliha, rast uvoza zaostaje za izvozom, a doprinos deviza rastu BDP-a nakon tri kvartala ponovno je pozitivan. Rast je povećan za 1,9 postotnih bodova.

Osobna potrošnja ojačala je u trećem tromjesečju u uvjetima daljnjeg pada inflacije, viših realnih dohodaka i još uvijek dobrih uvjeta na tržištu rada. Državna potrošnja također je ostala znatno viša u usporedbi s prethodnom godinom. Osim negativnog doprinosa promjene zaliha, snažnije jačanje gospodarske aktivnosti ograničeno je smanjenjem investicija u dugotrajnu imovinu koje je na tromjesečnoj razini iznosilo 3,9%, ponajviše zbog pada građevinskih investicija, a 8,2% na godišnjoj razini.

Među djelatnostima je takvo smanjenje investicija posebno vidljivo u građevinarstvu, gdje se međugodišnji pad dodane vrijednosti u trećem tromjesečju produbio na 10,3 posto, istaknula je Banka Slovenije. S druge strane, nastavak jačanja osobne potrošnje i dalje podržava uslužne djelatnosti, uključujući trgovinu na malo. Banka Slovenije smatra činjenicom da je u trećem tromjesečju rast dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji premašio očekivanja i dosegao 5,0 posto na godišnjoj razini.

Iako se gospodarska situacija u trećem tromjesečju neznatno poboljšala, prema podacima Banke Slovenije, dostupni podaci za prva tri tromjesečja pokazuju slabiji rast BDP-a u ovoj godini od prethodno očekivanog, što će biti uzeto u obzir u novim prognozama, koje će biti objavljen sredinom prosinca. Trenutačno je prognoza Banke Slovenije za ovogodišnji rast još uvijek 2,5 posto, no institucije koje su već ažurirale svoje procjene korigirale su ih na 1,5 posto.