GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vrijednost prodanih nekretnina lani porasla 23,7 posto

Vrijednost prodanih nekretnina lani porasla 23,7 posto
TREND
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.06.2020 / 13:39
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u Hrvatskoj u 2019. godini iznosila je 39,8 milijardi kuna, što predstavlja 10 posto bruto domaćeg proizvoda, a ta je vrijednost 23,7 posto veća u odnosu na 2018. godinu, istaknuto je u petak na stručnom skupu "Tržište nekretnina Republike Hrvatske".

Skup su organizirali Ekonomski institut Zagreb i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a na njemu je predstavljena publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2019. godini", u kojoj su analizirani glavni trendovi na tržištima stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta.

Analiza pokazuje da je lani na tržištu nekretnina ostvareno 111.673 transakcija, što je 6,5 postotni rast na godišnjoj razini. Pritom se najveći broj transakcija odnosi na poljoprivredno zemljište, 34,3 posto, s 23,7 posto ili gotovo 25 tisuća slijede stanovi odnosno apartmani, građevinskih zemljišta je prodano 17,1 tisuću,a obiteljskih kuća 14 tisuća, što je 12,5 posto od ukupnog broja transakcija.

Kada je pak riječ o vrijednosti ugovorenih transakcija, najveći udio, 41,9 posto, odnosi se na stanove i apartmane.

Najveći rast vrijednosti prodanih nekretnina u 2019. zabilježen je kod poslovnih prostora, za 64 posto, slijede građevinska zemljišta s 38 posto, parkirna i garažna mjesta s 37 posto, obiteljske kuće za 32 posto i stanovi s 26 posto.

Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, s njih više od 13,5 tisuća, a slijede Split s dvije tisuće, Zadar 1.480, Rijeka s 1.304 i Osijek, s 1.775 transakcija.

U tim gradovima učestalije su transakcije stanova i apartmana, kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije su u priobalnom dijelu izvan većih naselja, dok transakcije poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ruralnim i nerazvijenijim dijelovima Hrvatske, poput Slavonije.

Najskuplji stanovi u Dubrovniku

Voditeljica projekta izrade publikacije Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb ističe kako analiza pokazuje da je rast cijena nekretnina vezan uz intenzitet turističke aktivnosti, pa su ondje gdje ima više noćenja turista i cijene nekretnina, poglavito stanova, obiteljskih kuća i zemljišta, više.

U Dubrovniku je tako ostvarena najviša medijalna cijena stana odnosno apartmana po metru kvadratnom, oko 18 tisuća kuna. Medijalna cijena između 10 i 15 tisuća kuna zabilježena je u 38 priobalnih i otočnih jedinica, u Zagrebu ona iznosi 9.641 kunu, dok su medijalne cijene u stanova i apartmana do pet tisuća kuna evidentirane u 45 jedinica lokalne samouprave, mahom u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Najniža cijena stanova je zabilježena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 3.577 kuna, a kako ističe Rašić, razlika u kupoprodajnoj cijeni kvadrata stana između Vukovarsko-srijemske i Dubrovačko-neretvanske iznosi 10.013 kuna, što znači da se za cijenu jednog kvadrata u najjužnijoj hrvatskoj županiji može kupiti 3,8 kvadrata u najistočnijoj.

U 225 jedinica medijalne cijene kuća ispod tisuću kuna po metru kvadratnom

Kada je riječ o obiteljskim kućama, one znatno više cijene prilikom prodaje postižu u gradovima i općinama jadranske Hrvatske, a s najvišim medijalnim cijenama, iznad 10 tisuća kuna, izdvajaju se Ston, s 15,5 tisuća kuna, Seget (12.090 kn) i Primošten (10.915 kn).

Medijalne cijene obiteljskih kuća od tisuću kuna i manje po kvadratnom metru ostvarene su u 225 jedinica lokalne samouprave, većinom u ruralnim kontinentalnim predjelima.

Poljoprivredno zemljište najskuplje je bilo u jadranskim jedinicama lokalne samouprave, a u 11 jedinica nadmašivalo je 100 kuna po metru kvadratnom.

S druge strane, u 443 jedinice medijalne cijene poljoprivrednih zemljišta iznosile su 50 kuna i manje. Na kontinentu, najviša medijalna cijena, od 4,2 kune po metru kvadratno, ostvarena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok se u ostalim županijama kretala od jedne kune u Sisačko-moslavačkoj, do 3,3 kune u Krapinsko-zagorskoj županiji.

U Zagrebu pak medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta iznosila je 21,7 kuna.

Očekivano, najskuplja građevinska zemljišta su na srednjem i južnom Jadranu, a 61 tamošnja lokalna jedinica bilježi medijalnu cijenu višu od 500 kuna po metru kvadratnom, dok ih je u 11 bila veća i od tisuću kuna.

Medijalne cijene građevinskog zemljišta ispod 10 kuna po kvadratu bilježe se u 13 jedinica, poput Slatine, Orahovice, Lekenika, Pakraca i Novske.

U analizi je izračunat i indeks priuštivosti stana u 2018. godini, koji očekivano pokazuje da su stambene nekretnine najmanje priuštive u priobalju, pa je tako u Hvaru, Dubrovniku i Slivnu potrebno izdvojiti više od 36 posto godišnjeg dohotka za jedan kvadrat stana ili apartmana.

Vizek: Lako moguće da ćemo za 2020. vidjeti stagnaciju cijena

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek kaže da s pokazateljima o tržištu nekretnina u ovoj godini još ne raspolažu, no kako je za očekivati i da će koronakriza i recesija, u koju smo tek praktički ušli, usporiti trendove na tržištu nekretnina.

No, koliko će se to brzo i intenzivno odraziti na cijene nekretnina ostaje prilično neizvjesno, napominje Vizek, jer tržištu nekretnina treba značajno više vremena da se ono cjenovno prilagodi novonastaloj situaciji, u ovom slučaju recesiji.

"Prema tome, može se vrlo lako dogoditi da u 2020. još uvijek vidimo stagnaciju cijena, a da će početi padati tek u sljedećim godinama, pogotovo ako kriza i recesija potraju", rekla je Vizek.

Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir kaže kako se primjećuje da cijene na tržištu nekretnina trenutno ne padaju, no smanjuje se promet. Ovisno i o turističkoj sezoni, Uhlir kaže da se može očekivati da će cijene na jesen početi padati.

Ističe da je potres u Zagrebu napravio dosta veliki pomak, koji se na tržištu još ne osjeća, ali će s vremenom doći do izražaja te će doći do korekcije cijena, no napominje i da ta korekcija ne mora biti bezuvjetno prema dolje, pri čemu navodi primjer novogradnje u centru grada kojoj je cijena porasla.

Tagovi: tržište nekretnina, nekretnine, poljoprivredno zemljiđšte, stanovi, Maruška Vizek, Ivana Rašić, stanovi, Ekonomski fakultet u Zagrebu
PROČITAJ I OVO
Građevinski sektor: Stvaranje dodane vrijednosti najveća mana hrvatskih kompanija
MANE
Građevinski sektor: Stvaranje dodane vrijednosti najveća mana hrvatskih kompanija
ZAGREB - Trend postupnog oporavka hrvatskih građevinara, devastiranih u doba recesije 2009. - 2014., nastavljen je u prvoj polovici ove godine, pokazuje analiza koju je objavio Ekonomski institut Zagreb.
Čak 85 posto hrvatskih kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive
VIŠE NEGO U EU
Čak 85 posto hrvatskih kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive
ZAGREB - Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije, pokazuje analiza stručnjakinje Instituta za javne financije Marine Kunovac.
Evo kako da kupite stan bez novca za učešće
KUPOVINA STANA
Evo kako da kupite stan bez novca za učešće
BEOGRAD - Podizanje kredita je u većini slučajeva sastavni deo kupovine stana u našoj zemlji. Nakon odluke o potencijalnoj kupovini stana i dizanju kredita dolazi i najteža faza – učešće, pa osobe koje ne mogu da obezbede početni kapital odustaju od kupovine nekretnine.
Obujam građevinskih radova u kolovozu 3,4 posto veći nego lani
RAST
Obujam građevinskih radova u kolovozu 3,4 posto veći nego lani
ZAGREB - Fizički obujam građevinskih radova u kolovozu bio je 3,4 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, a u odnosu na srpanj manji je za 0,1 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Horvat: Nekretnine u vlasništvu države u vlasništvo lokalne samouprave
PLANOVI
Horvat: Nekretnine u vlasništvu države u vlasništvo lokalne samouprave
SPLIT - Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat najavio je u utorak na sastanku sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom da će se desetak nekretnina u toj županiji koje su u vlasništvu države dati jedinicama lokalne samouprave u njihovo vlasništvo.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE