GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vrijednost prodanih nekretnina lani porasla 23,7 posto

Vrijednost prodanih nekretnina lani porasla 23,7 posto
TREND
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.06.2020 / 13:39
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u Hrvatskoj u 2019. godini iznosila je 39,8 milijardi kuna, što predstavlja 10 posto bruto domaćeg proizvoda, a ta je vrijednost 23,7 posto veća u odnosu na 2018. godinu, istaknuto je u petak na stručnom skupu "Tržište nekretnina Republike Hrvatske".

Skup su organizirali Ekonomski institut Zagreb i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a na njemu je predstavljena publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2019. godini", u kojoj su analizirani glavni trendovi na tržištima stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta.

Analiza pokazuje da je lani na tržištu nekretnina ostvareno 111.673 transakcija, što je 6,5 postotni rast na godišnjoj razini. Pritom se najveći broj transakcija odnosi na poljoprivredno zemljište, 34,3 posto, s 23,7 posto ili gotovo 25 tisuća slijede stanovi odnosno apartmani, građevinskih zemljišta je prodano 17,1 tisuću,a obiteljskih kuća 14 tisuća, što je 12,5 posto od ukupnog broja transakcija.

Kada je pak riječ o vrijednosti ugovorenih transakcija, najveći udio, 41,9 posto, odnosi se na stanove i apartmane.

Najveći rast vrijednosti prodanih nekretnina u 2019. zabilježen je kod poslovnih prostora, za 64 posto, slijede građevinska zemljišta s 38 posto, parkirna i garažna mjesta s 37 posto, obiteljske kuće za 32 posto i stanovi s 26 posto.

Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, s njih više od 13,5 tisuća, a slijede Split s dvije tisuće, Zadar 1.480, Rijeka s 1.304 i Osijek, s 1.775 transakcija.

U tim gradovima učestalije su transakcije stanova i apartmana, kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije su u priobalnom dijelu izvan većih naselja, dok transakcije poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ruralnim i nerazvijenijim dijelovima Hrvatske, poput Slavonije.

Najskuplji stanovi u Dubrovniku

Voditeljica projekta izrade publikacije Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb ističe kako analiza pokazuje da je rast cijena nekretnina vezan uz intenzitet turističke aktivnosti, pa su ondje gdje ima više noćenja turista i cijene nekretnina, poglavito stanova, obiteljskih kuća i zemljišta, više.

U Dubrovniku je tako ostvarena najviša medijalna cijena stana odnosno apartmana po metru kvadratnom, oko 18 tisuća kuna. Medijalna cijena između 10 i 15 tisuća kuna zabilježena je u 38 priobalnih i otočnih jedinica, u Zagrebu ona iznosi 9.641 kunu, dok su medijalne cijene u stanova i apartmana do pet tisuća kuna evidentirane u 45 jedinica lokalne samouprave, mahom u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Najniža cijena stanova je zabilježena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 3.577 kuna, a kako ističe Rašić, razlika u kupoprodajnoj cijeni kvadrata stana između Vukovarsko-srijemske i Dubrovačko-neretvanske iznosi 10.013 kuna, što znači da se za cijenu jednog kvadrata u najjužnijoj hrvatskoj županiji može kupiti 3,8 kvadrata u najistočnijoj.

U 225 jedinica medijalne cijene kuća ispod tisuću kuna po metru kvadratnom

Kada je riječ o obiteljskim kućama, one znatno više cijene prilikom prodaje postižu u gradovima i općinama jadranske Hrvatske, a s najvišim medijalnim cijenama, iznad 10 tisuća kuna, izdvajaju se Ston, s 15,5 tisuća kuna, Seget (12.090 kn) i Primošten (10.915 kn).

Medijalne cijene obiteljskih kuća od tisuću kuna i manje po kvadratnom metru ostvarene su u 225 jedinica lokalne samouprave, većinom u ruralnim kontinentalnim predjelima.

Poljoprivredno zemljište najskuplje je bilo u jadranskim jedinicama lokalne samouprave, a u 11 jedinica nadmašivalo je 100 kuna po metru kvadratnom.

S druge strane, u 443 jedinice medijalne cijene poljoprivrednih zemljišta iznosile su 50 kuna i manje. Na kontinentu, najviša medijalna cijena, od 4,2 kune po metru kvadratno, ostvarena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok se u ostalim županijama kretala od jedne kune u Sisačko-moslavačkoj, do 3,3 kune u Krapinsko-zagorskoj županiji.

U Zagrebu pak medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta iznosila je 21,7 kuna.

Očekivano, najskuplja građevinska zemljišta su na srednjem i južnom Jadranu, a 61 tamošnja lokalna jedinica bilježi medijalnu cijenu višu od 500 kuna po metru kvadratnom, dok ih je u 11 bila veća i od tisuću kuna.

Medijalne cijene građevinskog zemljišta ispod 10 kuna po kvadratu bilježe se u 13 jedinica, poput Slatine, Orahovice, Lekenika, Pakraca i Novske.

U analizi je izračunat i indeks priuštivosti stana u 2018. godini, koji očekivano pokazuje da su stambene nekretnine najmanje priuštive u priobalju, pa je tako u Hvaru, Dubrovniku i Slivnu potrebno izdvojiti više od 36 posto godišnjeg dohotka za jedan kvadrat stana ili apartmana.

Vizek: Lako moguće da ćemo za 2020. vidjeti stagnaciju cijena

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek kaže da s pokazateljima o tržištu nekretnina u ovoj godini još ne raspolažu, no kako je za očekivati i da će koronakriza i recesija, u koju smo tek praktički ušli, usporiti trendove na tržištu nekretnina.

No, koliko će se to brzo i intenzivno odraziti na cijene nekretnina ostaje prilično neizvjesno, napominje Vizek, jer tržištu nekretnina treba značajno više vremena da se ono cjenovno prilagodi novonastaloj situaciji, u ovom slučaju recesiji.

"Prema tome, može se vrlo lako dogoditi da u 2020. još uvijek vidimo stagnaciju cijena, a da će početi padati tek u sljedećim godinama, pogotovo ako kriza i recesija potraju", rekla je Vizek.

Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir kaže kako se primjećuje da cijene na tržištu nekretnina trenutno ne padaju, no smanjuje se promet. Ovisno i o turističkoj sezoni, Uhlir kaže da se može očekivati da će cijene na jesen početi padati.

Ističe da je potres u Zagrebu napravio dosta veliki pomak, koji se na tržištu još ne osjeća, ali će s vremenom doći do izražaja te će doći do korekcije cijena, no napominje i da ta korekcija ne mora biti bezuvjetno prema dolje, pri čemu navodi primjer novogradnje u centru grada kojoj je cijena porasla.

Tagovi: tržište nekretnina, nekretnine, poljoprivredno zemljiđšte, stanovi, Maruška Vizek, Ivana Rašić, stanovi, Ekonomski fakultet u Zagrebu
PROČITAJ I OVO
Dvorac Erdödy dobiva novi sjaj, odobreno 49,5 milijuna kuna
OBNOVA
Dvorac Erdödy dobiva novi sjaj, odobreno 49,5 milijuna kuna
JASTREBARSKO - Gradu Jastrebarskom, temeljem potpisanog Ugovora, odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 49.503.626,59 kuna za projekt „Obnova i revitalizacija dvorca Erdödy u Jastrebarskom“.
Predstavljen vodič za sanaciju zgrada nakon potresa u Zagrebu
SANACIJA
Predstavljen vodič za sanaciju zgrada nakon potresa u Zagrebu
ZAGREB - Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja predstavilo je u četvrtak "Vodič za aktivnosti nakon potresa" izrađen za građane i struku u svrhu sanacije oštećenih zgrada u potresu, što je prijelazno rješenje prije donošenja posebnog zakona.
Belgrade Waterfront predstavlja Experience Room
INOVACIJE
Belgrade Waterfront predstavlja Experience Room
BEOGRAD - U Prodajnom centru Belgrade Waterfronta, u okviru zgrade BW Residences na Sava Promenadi, posetiocima je na raspolaganju jedinstvena inovacija na tržištu nekretnina u Srbiji – Experience Room.
Berlusconi se seli na imanje u predgrađu Rima
SELIDBA
Berlusconi se seli na imanje u predgrađu Rima
RIM - Talijanski milijarder i bivši premijer Silvio Berlusconi seli se iz centra Rima na svoje imanje u predgrađu, objavio je u utorak list Il Messaggero.
Minimalni troškovi obnove Zagreba 42 milijarde kuna
OBNOVA
Minimalni troškovi obnove Zagreba 42 milijarde kuna
ZAGREB - Minimalni troškovi obnove Zagreba nakon potresa iznosit će 42 milijarde kuna, što uključuje isključivo obnovu pojačanjem konstrukcijskih elemenata zgrada, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji "Budućnost građevinskog sektora: Obnova Zagreba - hrvatski new deal".
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE