No, kako su od potvrde tih izmjena u Saboru prošla tek dva mjeseca, pa je teško procjenjivati i njihove učinke, u Vladinim krugovima zasad nitko ne govori o izradi novog zakona. Problem ovrhe nekretnina bila je jedna od dominantnih tema na parlamentarnim izborima 2012. i 2015. godine, na posljednjim predsjedničkim izborima te na izvanrednim izborima 2016. godine. Posljedica je toga i to da je Hrvatska u posljednjih 20 godina donosila tri ovršna zakona, s time da su se prva dva mijenjala pet puta, a posljednji iz 2012. godine samo dva puta, piše Novi list.
Ovrhe nekretnina na političkoj su sceni istisnule druge teme, no je li i u stvarnosti doista nastupilo zatišje po tom pitanju? Statistiku o nekretninama koje su završile na dražbi sada je teže pratiti jer se očevidnik vodi u dvije institucije, Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) za predmete koji završavaju prema starim pravilima i u Fini za nove slučajeve ovrhe i stečajeva od 2015. godine. Trenutačno se prema podacima Fine na dražbi prodaje 569 kuća i 298 stanova, od ukupno 2.338 nekretnina koliko ih je oglašeno za prodaju zbog ovrhe. No, još uvijek dio evidencije vodi i HGK, koji je samo u ovoj godini u svoj očevidnik, za predmete započete prije 2015. godine upisao 439 kuća i 495 stanova.
Iako godišnje i dalje više od po tisuću kuća i stanova završava na bubnju, čini se da je najgore bilo u razdoblju od 2011. do 2014. godine, u vrijeme najjače gospodarske krize, kad je dražbi znalo biti godišnje i po dvije tisuće kuća i 1.200 stanova. I dok smo od HGK-a dobili precizne podatke po godinama za sve nekretnine i pokretnine koje su završile na dražbi od 2006. godine do danas, a po zakonu su trebale završiti u njihovom očevidniku, Fina nas je izvijestila samo o trenutnom broju predmeta u očevidniku.
Vjerovnicima Hrvata koji su zapali u dugove čini se i nije baš najprivlačnije ovršiti njihove automobile. Trenutačno ih se prema Fininom očevidniku prodaje osam, a procijenjena vrijednost im je od 300 kuna do 125 tisuća kuna. Na bubnju je isto toliko jahti koje se procjenjuju od 180 do 682 tisuće kuna. I automobili i jahte izgubljeni su kroz stečajni postupak. Kao i dva aviona Cessna od kojih jedan košta 449 tisuća kuna, a drugi gotovo 1,7 milijuna kuna.
No, iz toga se, u kombinaciji s podacima HGK-a, može izvući podatak da je od 2006. godine do danas u Hrvatskoj na dražbi završilo 21.859 kuća i stanova. Iako je riječ o nekretninama koje se prodaju jer su ih vlasnici izgubili u postupku ovrhe i stečaju, najvećim dijelom one pripadaju fizičkim osobama, a ne tvrtkama. Tako je u više od 11 godina na bubnju završio veći broj kuća i stanova nego što ih prema popisu stanovništava iz 2011. godine ima Ličko -senjska županija.
Naime, ta je županija 2011. godine imala 19.343 stambene jedinice za stalno stanovanje. Broj kuća i stanova koji je završio na bubnju veći je od polovice svih stambenih objekata koje ima cijela Karlovačka ili Dubrovačko-neretvanska županija. Istovremeno su u Rijeci popisivači zabilježili 62.708 takvih objekata, što ne znači da su svi bili stalno nastanjeni, što znači da bi, da su sve nekretnine koje su završile na dražbi bile smještene u Rijeci, čak trećina stambenog fonda bila na bubnju.
Statistika HGK-a otkriva i da je ta institucija u svome očevidniku zabilježila dražbu za 2.008 zgrada, pa iako nije potpuno jasno je li baš u svakom slučaju riječ o stambenim zgradama, za pretpostavit je da je među njima jedan dio onih koje su izgubili investitori, a preuzele banke koje su ih financirale kad više nisu mogle računati na otplatu kredita.
Vlasnici su se morali oprostiti i od 38 hotela, 28 restorana, s tim da se trenutačno, prema Fininom očevidniku, najavljuju dražbe za četiri hotela i jedan restoran. Prodaje se i 14 maslinika, od kojih je najveći vrijednosti od čak 9,87 milijuna kuna, onaj u Mokošici. No, trenutačno se za njega nudi 2,46 milijuna kuna, a opis otkriva da nije riječ o 4,6 tisuća četvornih metara tvrtke Aeternum koja je završila u stečaju i da ono uključuje osim maslinika i šumu te građevinsko zemljište.