Stambeni krediti bit će jeftiniji, ali i teže dostupni

Od banaka se očekuje da dostave kamatne stope po kojima će odobravati kredit korisnicima, pri čemu u prvih pet godina otplate kredita ne smiju biti veće od 3,75 posto.

Prilikom posljednjeg poziva, održanog u ožujku, najnižu kamatnu stopu od 2,09 posto ponudila je Hrvatska poštanska banka, PBZ se natjecao s kamatnom stopom od 2,48 posto, Zagrebačka banka s 2,49 posto, a najvišu je ponudila državna Croatia banka - 3,7 posto. Usporedbe radi, 2017., u prvoj godini u kojoj se odobreni subvencionirani krediti, kamatne stope kretale su se od 3,61 posto koliko je ponudio HPB do 3,66 posto u Istarskoj kreditnoj banci.

Hoće li se trend pada kamatnih stopa nastaviti i kakav će biti interes banaka za APN-ov program, imajući u vidu sve teškoće koje je donijela koronakriza? Prema riječima jednog financijskog stručnjaka, banke će sigurno biti zainteresirane za subvencionirane kredite jer imaju golem višak likvidnosti, a interes građana za gotovinske kredite značajno je pao. Stoga su stambeni krediti, uz kredite državi, rijedak proizvod koji trenutačno mogu prodati. Kada je riječ o trošku financiranja, kamatne stope na stambene kredite i dalje se blago smanjuju pa se procjenjuje da bi mogle biti iste ili čak nešto niže nego dosad.

- Jedino je otvoreno pitanje procjena kreditne sposobnosti i tu bi banke mogle biti nešto strože - kaže sugovornik Jutarnjeg lista.

Uz očekivano pogoršanje na tržištu rada, moguće teškoće s poslom i smanjenjem plaća, vrlo je izgledno da će banke pomnije birati klijente kojima će odobravati stambeni kredit.

Zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita do 100 tisuća eura i rok otplate od 15 i 30 godina moći će podnijeti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje ili gradi, a kreće se od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Iako je bilo dvojbi o tome hoće li Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uopće nastaviti ciklus subvencioniranog kreditiranja mladih, novi ministar Darko Horvat rekao je da je za tu mjeru ove godine osigurano desetak milijuna kuna. Dosad je APN proveo četiri kruga prijava za ove državne subvencije, pri čemu će ove godine biti upriličena dva natječaja, na proljeće i jesen. Na taj je način bivši ministar graditeljstva Predrag Štromar želio doskočiti povećanom rastu cijena nekretnina u mjesecima realizacije ove mjere.

Državno subvencioniranje kredita, čini se, nastavit će se i nakon posljednjeg kruga prema sadašnjem zakonu koji je u svom kratkom vijeku doživio velik broj izmjena. Uz ostalo, najprije je trebao trajati do kraja 2018., ali je produljen do kraja 2020. godine. Prema neslužbenim informacijama, novi zakon trebao bi biti predstavljen javnosti već u listopadu. Glavni argument za njegovo produljivanje je činjenica da se pokazao korisnim za oko 13.000 mladih koji su u protekla četiri kruga riješili svoje stambeno pitanje, a kontinuitet mjere, vjeruju u Ministarstvu, ujedno bi neutralizirao utjecaj na kretanje cijena na tržištu nekretnina.

Premda je zakon mnogima donio korist, pokazalo se da je zbog povećane potražnje u kratkom razdoblju, u dijelu godine u kojem se provodio natječaj, značajno utjecao na rast cijena stanova i kuća, osobito u Zagrebu. Jedan od stručnjaka iz tog područja koji je upozoravao na problem lošeg utjecaja zakona na tržište je Dubravko Ranilović iz Hrvatske gospodarske komore. Kako bi se to izbjeglo, smatrao je da mjere moraju biti trajne, posebno one koje se odnose na pojedine kategorije ljudi. Drugi problem koji se vezao uz sadašnji zakon pitanje je kriterija, odnosno dobivaju li državnu subvenciju doista oni kojima je potrebna. Može se očekivati da će se novi zakon pozabaviti svim tim nedostacima koji su se pokazali u praksi tijekom protekle četiri godine.