Siromašniji neće platiti ni kunu za obnovu od potresa

Riječ je o najvažnijoj izmjeni u posljednjoj verziji Zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koji će se naći na sjednici Vlade u četvrtak, u drugom čitanju u Saboru bit će već 2. ili 3. rujna, izglasavanje se očekuje 4. rujna, a stupanje na snagu 7. rujna. Ovaj prijedlog treba proći još međuresorno usklađivanje u Vladi, pa je moguće da će se do četvrtka u manjoj mjeri modificirati, ali intencija je da se uvede socijalni kriterij kod obnove kako bi se i onima najsiromašnijima obnovile kuće i stanovi, piše Jutarnji list.

Za to su se zalagali i svi oporbeni klubovi zastupnika koji su najavili i podnošenje amandmana, a Vlada je odmah rekla da bi se takav kriterij mogao uvesti.

U tom konačnom prijedlogu zakona, kako doznajemo, definirani su socijalni kriteriji, i to dohodovni i imovinski cenzus.

U prvom čitanju zakon je definirao da se konstrukcijska obnova obavlja po modelu da 60 posto troška snosi država, 20 posto jedinica lokalne ili regionalne samouprave, a 20 posto vlasnici i suvlasnici nekretnina. Iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove sada će biti oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa 22. ožujka nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna. Pod pojmom imovina misli se na druge nekretnine te pokretnine poput motornih vozila i plovila, štednje, dionica i sličnog. Dohodak će se gledati samo za vlasnika nekretnine i njegova/njezina bračnog, izvanbračnog, životnog ili neformalnog životnog partnera. To znači da ako, primjerice, muž i žena ili dvoje životnih partnera ili izvanbračna zajednica zajedno zarađuju mjesečno 8000 kuna i nemaju imovinu veću od 200.000 kuna, država i grad će im u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu.

Tim će se osobama stanovi i kuće obnavljati u omjeru da će 80 posto troška snositi država, a 20 posto jedinica lokalne i regionalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, ovisno o tome gdje se nalazi oštećena nekretnina.

U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

Iako se razmišljalo da se na neki način nagradi one koji su sve ove godine imali osigurane nekretnine i plaćali policu osiguranja, došlo se do zaključka, kažu sugovornici, da bi to bilo prekomplicirano definirati zakonom jer je svaki slučaj individualan i svaka je polica drugačija. Tako se na kraju odustalo od toga da se zakonom definira što s onima koji jesu, a što s onima koji nisu plaćali osiguranje. Oni koji nisu imali policu, dakle, morat će sufinancirati obnovu u iznosu od 20 posto, a oni koji jesu mogu zatražiti isplatu i od tog iznosa uplatiti dio od 20 posto za obnovu. Najbolje će proći oni koji su imali osiguranje od potresa. Njima će se isplatiti značajniji dio od osiguranja pa onda taj “višak”, nakon što plate udio od 20 posto, mogu koristiti za cjelovitu obnovu nekretnine stradale u potresu.

U konačnom prijedlogu zakona, pak, ostaje odredba o stavljanju hipoteke na nekretnine ako vlasnici i suvlasnici ne mogu osigurati 20 posto iznosa za obnovu zgrade.

U zakon je, kako doznajemo, uvrštena i mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta u zgradama.

Dosad je prema Vladinoj odluci bilo definirano da se novčana pomoć može dobiti samo za popravak zabatnih zidova, liftova i dimnjaka te zamjenu plinskih bojlera, a sada će suvlasnici zgrade dobiti sredstva i za obnovu stubišta koja su stradala u potresu.

Kada je riječ o Fondu koji će osnovati, on će, kažu nam sugovornici, biti glavni u provedbi samog zakona, a sredstva za konstrukcijsku obnovu i gradnju zamjenskih kuća uplaćivat će se na račun Fonda. Struktura vlasništva izgledat će tako da će država preko Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine imati udio od 60 posto, Grad Zagreb 20 posto, a svaka od ove dvije županije po 10 posto.

Šteta od potresa u Zagrebu i okolici, podsjetimo, procijenjena je na 86,4 milijarde kuna, a sam zakon u svojoj prvoj varijanti bio je “težak” 42 milijarde kuna. Budući da će država sada uvesti socijalni kriterij i onima najsiromašnijima u udjelu od 80 posto konstrukcijski obnavljati nekretnine, to znači da će biti potreban i veći iznos za obnovu od ovog procijenjenog.