Primjetan trend rasta cijene poljoprivrednog zemljišta, evo zašto

Istječe desetogodišnji moratorij koji nam je odobrila Europska unija tijekom kojeg smo trebali srediti zemljišne knjige, okrupniti zemljište ali i omogućiti domaćim proizvođačima da lakše dođu do prijeko potrebne zemlje. Većina površina je u privatnim rukama, trećina u vlasništvu države.

Nedaleko od Varaždina OPG Pocedulić čuva staru sortu varaždinske heljde. Žele povećati proizvodnju, kako bi sjeme sačuvali za buduće naraštaje, no teško dolaze do zemlje za najam ili prodaju.

- Nisu baš ljudi zainteresirani za zamjenu, nisu baš zainteresirani za prodaju. Kad govorimo o prodaji ili najmu govorimo o ljudima starije životne dobi koji više nisu u mogućnosti obrađivati zemlju, za HRT Dnevnik rekla je Tamara Šabić, OPG Pocedulić.

Bilo bi im bolje, kažu, da žive u Slavoniji, ondje su parcele veće, a cijene variraju.

- Tržišne vrijednosti su od 3 do 15 tisuća eura, one parcele koje su 3 tisuće eura, radi se o parcelama koje nisu pripremljene za poljoprivrednu proizvodnju, znači zapuštene su, kazao je Marijan Matijević, prokurist tvrtke Ljubek d.o.o. iz Osijeka.

Višestruko skuplja zemljišta su i kvalitetnija.

- Vrhunsko zemljište, nalazi se uz odličnu pristupnu cestu, površine najmanje 10 hektara i pravilnog oblika, znači lagana za obrađivanje. Takve zemljišne parcele postižu cijene od 10 do 15 000 eura, dodao je Matijević.

Poljoprivredno zemljište kupuju oni koji bave poljoprivredom.

- Uglavnom su to naši lokalni poljoprivrednici, OPG-ovci, oni uglavnom kupuju, uglavnom su to gospodarstva koja su zdrava i koja su se na vrijeme počela baviti poljoprivredom, prije, poslije rata, rekao je Dražen Tonkovac, načelnik općine Čepin i poljoprivrednik.

Raste potražnja, a rastu i početne cijene u cijeloj Hrvatskoj.

- Usporedno s prošlom godinom, o cijenama mogu reći da su porasle, 3 posto za oranice, 9 posto za livade, 22 posto za pašnjake, tako da porast postoji, zaključio je Matijević.

No u Europi naše je poljoprivredno zemljište najjeftinije. Da sredimo zemljišne knjige, okrupnimo zemljište, imali smo 10 godina moratorija, tijekom kojeg se zemlja nije mogla prodavati strancima.

- Samo je velika šteta da mi u ovom desetogodišnjem razdoblju nismo više učinili u upravljanju poljoprivrednim zemljištem, u smislu da smo i kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu omogućili da naša poljoprivredna gospodarstva postanu veća, da postanu produktivnija, konkurentnija na tržištu, da se izvrši komasacija koja je nužna, da se urede zemljišne knjige i katastar, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu politiku.

Nakon isteka moratorija stručnjaci ne očekuju navalu stranaca.

- Oni koji su bili zapravo zainteresirani za veće komade zemlje su već kroz tvrtke kupovali ili su već pokupili gotove tvrtke, zadruge ili nešto tako, tako da ovi koji kupuju male površine neće biti neke velike zainteresiranosti, naglasio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U slučaju prodaje poljoprivrednog zemljišta, država se nametnula kao prvokupac.

- Država ima pravo prvokupa na zemljište, Iznad 10 hektara u kontinentalnoj Hrvatskoj, iznad hektara u primorskoj Hrvatskoj i isto tako zabranjena je parcelacija ispod hektara osim ako se radi o gradnji strateških objekata prometnica ili slične infrastrukture i kod nasljeđivanja, dodala je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište u Ministarstvu poljoprivrede.

No, uz privatnu, 30 posto poljoprivredne zemlje u rukama je države. Svaki treći hektar dan je u zakup, koncesiju ili na privremeno korištenje. Mnogi su ogorčeni zbog takva načina dodjele. Zanimljivo je da već svaki osmi hektar državnog zemljišta koji je u koncesiji ili najmu, drže kompanije koje su u stranom vlasništvu. Najviše je takve zemlje u rukama Fortenova grupe.