Plenković o porezu na nekretnine, ponovio što se neće oporezivati

Na konferenciji za medije Banskim dvorima, održanoj u subotu u povodu Fitchovog podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske s 'BBB+' na 'A-', predsjednik Vlade je otkrio neke detalje porezne reforme koja bi konačno javnosti trebala biti predstavljena u ponedjeljak, nakon što bude prezentirana socijalnim partnerima na sjednici GSV-a.

Plenković je rekao da su na razini Vlade i parlamentarne većine usuglašeni osnovni elementi prijedloga šest zakona koji će ići u javno savjetovanje.

Tako, u sklopu prijedloga poreznih izmjena koji će biti predstavljen idući tjedan, općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto.

Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Na taj način ćemo direktno utjecati na to da baš svi dobiju veću plaću, poručio je Plenković.

Naime, Grad Zagreb trenutno nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine, pak, nižu stopu mogu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Za gradove do 30 tisuća stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu te 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika raspon je od 15 do 23 odnosno od 25 do 34,5 posto.

Plenković je istaknuo da je u odnosu na 2016. trenutno oko 307 tisuća više zaposlenih, a s obzirom da za to primaju i plaću povećava se i volumen prikupljenih prihoda od poreza na dohodak. Zaposlenost je rasla i u ovoj godini u odnosu na prošlu, pa su iz Vlade procijenili da se trenutno važeći rasponi stopa poreza na dohodak mogu još dodatno smanjiti, istaknuo je .

U političkom smislu, što je deklarirano i u izbornom programu te programu Vlade, cilj je prebacivati akcent s oporezivanja rada, dakle plaća, na oporezivanje imovine. I s te strane, ova porezna reforma, kao i svi porezni krugovi do sada, kao ključna načela ima pravednost i solidarnost, poručio je Plenković.

Lanjskom je poreznom reformom, podsjetio je, ukinut prirez, a jedinice lokalne i područne samouprave, u okviru određenih raspona, mogle su same određivati koliko će iznositi niža i viša stopa poreza na dohodak.

Mnogi su gradovi donijeli odluke da, u okviru raspona, spuste stope poreza na dohodak, no mnogi i nisu.

"Imali smo čak politički motiviranu akciju nekih oporbenih stranaka koji su optuživali vladu HDZ-a koja je zločesta, perfidna i da želi uzeti novac lokalnim sredinama gdje je oporba na vlasti", podsjetio je Plenković. No kazao je da je cijela ta priča "zamrla" kada je u medijima objavljena tablica ukupnog porasta prihoda od poreza na dohodak za pojedine lokalne sredine.

Kada je riječ o porezu na nekretnine, predsjednik Vlade je rekao da on postoji već 31 godinu, samo se drugačije zove, porez na kuće za odmor.

Lani je gornji limit raspona poreza koji lokalne jedinice mogu zaračunati po kvadratu "kuće za odmor" podignut s 2,5 na pet eura, a prema prijedlogu poreznih izmjena, sad će se podići na maksimalnih osam eura.

Donji limit ostaje na 0,60 eura.

Plenković je napomenuo da će biti ostavljena i mogućnost lokalnim jedinicama da procijene u nekom pojedinom slučaju, ukoliko bi plaćanje poreza na nekretnine nekome predstavljalo takvu vrstu izdatka koju on po nekim socijalnim kriterijima ne bi mogao platiti, onda će se donositi individualne odluke o eventualnom oslobađanju.

Ponovio je da se neće oporezivati kuća ili stan u kojima netko živi ili koje su u trajnom najmu. Istaknuo je i da je, zbog visokih cijena kvadrata i najma, cilj ovih izmjena priuštivije stanovanje za mlade obitelji.