Tako je indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od siječnja do ožujka zabilježio rast od 5% u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje. U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, nakon rasta u četvrtom tromjesečju 2021. od 9,1%, u prvom ovogodišnjem tromjesečju godišnja stopa rasta ubrzala je na dvoznamenkastih 13,5%. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu, na Jadranu i ostalim područjima.
U odnosu na tromjesečje ranije, cijene novih stambenih objekata u prvom tromjesečju 2022. bile su više za 9,2% dok su one postojećih stambenih objekata zabilježile rast od 4,4%. S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, nakon rasta od 15% u razdoblju od lis.-pro. 2021., cijene novih stambenih objekata zabilježile su ubrzanje rasta na 20,3% dok su cijene postojećih stambenih objekata također ubrzale s rastom na 12,5% (s 8,4%), nastavivši time trend pozitivnih stopa dvadeset i treće tromjesečje zaredom. Navedeno ne iznenađuje obzirom na povećanu potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama nakon potresa koji su tijekom 2020. pogodili neke dijelove Hrvatske.
U Gradu Zagrebu zabilježeno je ubrzanje rasta na tromjesečnoj i godišnjoj razini 6,5% odnosno 16%, dok je na Jadranu zabilježeno ubrzavanje rasta cijena na 3,3% tromjesečno te godišnje usporavanje na 10,9% (s 11,7% tromjesečje ranije). U ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je također ubrzanje rasta cijena na tromjesečnoj i godišnjoj razini, na 6,4% odnosno 14,4%.
Rast cijena stambenih nekretnina, prisutan od 2016. godine, značajno je dodatno ubrzao u prvom tromjesečju ove godine. Međutim, bitno je napomenuti kako se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine. Nastavak rasta cijena zasigurno je bio posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja. Uz to, Vladine subvencije za stambene kredite također pridonose rastu potražnje i cijena. Nedavno je najavljena i analiza i revizija programa APN-a, međutim detalji još nisu poznati.
Uzimajući u obzir trenutne globalne geopolitičke nemire i pojačane strahove i neizvjesnost uslijed snažnih inflatornih pritisaka, očekujemo kako će u srednje do dugoročnoj perspektivi kretanje cijena nekretnina biti određeno prvenstveno demografskim trendovima, snagom gospodarstva i naravno, turističkom aktivnosti. Revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će cijene na obali određivati trendovi u turizmu. S druge strane, početak stezanja monetarne politike i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke moglo bi dio viška likvidnosti/štednje usmjeriti i u neke druge oblike investicijskih aktivnosti i tako djelomično umanjiti i utjecati na potražnju za stambenim nekretninama.
