Hrvatsko tržište nekretnina raslo u pandemijskoj 2020.

Ti i drugi podaci o tržištu nekretnina izneseni su u petak na stručnom skupu u sklopu kojeg je predstavljeno i četvrto godišnje izdanje publikacije "Pregled tržišta nekretnina RH u 2020. godini", koju priređuju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

Rast cijena nekretnina i posebice stanova u Zagrebu unatoč potresu

"Ono što se desilo na tržištu nekretnina u 2020. zbog pandemije i potresa u Zagrebu samo je djelomično obuhvaćeno ovim pregledom, jer za statistiku ipak treba vremena, ali posljedice toga će se još osjećati na tržištu. Pregled pokazuje primjerice da su cijene nekretnina, posebice stanova u Zagrebu i lani generalno rasle, ali ima i dijelova grada u kojima je tržište zamrlo, nema trgovanja zbog potresa, iz i pad cijena od 5 do 7 posto", rekao je državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja Željko Uhlir.

S obzirom na značajan udjel u BDP-u, promet i tržište nekretninama i publikaciju o tome označio je jako važnim i za hrvatski financijski sustav.

"Iako stanovi imaju najveći udjel u ukupnoj vrijednosti kupoprodaja, na tržištu nekretnina ipak se najviše trguje zemljištima, i poljoprivrednim i građevinskim, pa se i najveći dio od ukupnih 103 tisuće kupoprodaja ili 33,3 posto odnosi na poljoprivredno zemljište, a na građevinsko oko 16 posto", istaknuo je Uhlir, dodajući uz ostalo i da se stalno unapređuje i digitalizira sustav e-nekretnine i procjene vrijednosti nekretnina.

Ivana Rašić iz EIZ-a je, govoreći više o porastu i samim cijenama nekretnina, naglasila da su najviše u 2020. bile u jadranskim županijama i Zagrebu, vjeruje najviše zbog turizma, a manje, bar za sada, zbog velikog porasta cijena građevinskog materijala zadnjih godinu-dvije.

"Medijalne cijene stanova po kvadratnom metru za cijelu Hrvatsku u 2020. su iznosile oko 9.600 kuna, pri čemu su najviše bile u Dubrovniku, iznad 19.000 kuna, dok su u Zagrebu bile oko 11.000 kuna. Pritom se povećala potražnja za novim stanovima u cijeloj zemlji, ali je i dalje, kao i za kućama, najviša za onima u Zagrebu i na Jadranu (Split, Rijeka, Pula i okolice tih gradova), a najmanja u istočnim dijelovima zemlje, gdje su cijene i najniže", istaknula je Rašić.

Spomenula je i da je do 2020. najviše medijalne cijene po kvadratnom metru stana/apartman imao jedino Dubrovnik (iznad 15.000 kuna), ali su se tome u 2020. 'pridružili' još i Split te Rovinj, a Dubrovnik još 'skočio' na iznad 19.000 kuna po kvadratu.

Većina drugih mjesta i gradova imaju cijene stanova po kvadratu između 5.000 i 10.000 kuna, dok su najniže, do 5.000 kuna po kvadratu, samo u mjestima ruralne središnje i istočne Hrvatske, gdje su najjeftinije i obiteljske kuće.

Za metar kvadratni kuće u Splitsko-dalmatinskoj županiji može se kupiti 16 kvadrata u Zagrebačkoj

Rašić je dodala i da razlike u cijenama nekretnina u Hrvatskoj s obzirom na to jesu li na obali ili na kontinentu najbolje pokazuje primjer na koji su naišli analizom podataka - za metar kvadratni kuće u Splitsko-dalmatinskoj županiji može se kupiti čak 16 metara kvadratnih u Zagrebačkoj županiji.

Cijena kvadrata kuća, inače, su se u 2020. kretale između najviših 16.000 kuna u Vrsaru i 11.600 u Dubrovniku, do najnižih 1.000 kuna i manje po kvadratu u ruralnim dijelovima unutrašnjosti, odnosno takve su cijene bile u najviše lokalnih jedinica, njih 225.

Nešto iznad toga ili od 1.000 do 5.000 kuna po kvadratu imaju kuće u 76 mjesta i gradova, ali ih je većina na obali, a samo sedam u kontinentalnom dijelu zemlje - Zagreb, Osijek, Našice, Varaždin, Karlovac, Daruvar i Čakovec.

Kako zemljišta, stanovi i kuće, tako su i poslovni prostori najskuplji na Jadranu, u Dubrovniku, Poreču, Opatiji, Umagu, Rovinju i Splitu, gdje se cijena po kvadratu prodanih prostora kretala od oko 9.000 do više od 15.000 kuna, dok je u Zagrebu bila nešto malo iznad 8.000 kuna, slično kao i u Zadru i Makarskoj.

S druge strane, poslovni prostori su dvostruko i više bili jeftiniji u slavonskim županijama, 4.000 kuna po kvadratu i manje.

Velike razlike i u priuštivosti stanova

Rašić je naglasila i da su u sklopu pregleda tržišta radili i analizu tzv. priuštivosti stanova i drugih nekretnina s obzirom na godišnji dohodak, pri čemu su najmanje priuštive nekrenine na obali, odnosno u Dubrovniku, a najviše priuštivi u Novom Marofu.

"U Novom Marofu se za prosječni godišnji dohodak može kupiti oko 58 metara kvadratnih stana, što je vjerojatno rezultat i nižih cijena kvadrata i nešto višeg dohotka stanovnika, dok je to u Dubrovniku nepriuštivo i kroz više godina, odnosno za metar kvadratni stana u Dubrovniku, pa i Hvaru i Tučepima, potrebno je više od 30 posto godišnjeg dohotka", zaključila je Rašić.