GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HPK: Komasacija bi potaknula ulaganja, a za nju premalo novca u NPOO-u

HPK: Komasacija bi potaknula ulaganja, a za nju premalo novca u NPOO-u
POLJOPRIVREDA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.04.2021 / 10:24
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra da su poljoprivreda i prerada proizvoda premalo zastupljeni u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), te da se to posebno odnosi na komasaciju koja po njihovoj ocjeni može biti snažan pokretač investicija.

HPK u srijedu u priopćenju navodi kako je za ulaganja u poljoprivredu iz NPOO-a planirano 988 milijuna kuna, a za unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju 288 milijuna kuna.

HPK smatra kako treba izdvojiti znatno više novca za komasaciju, jer ona potiče promjenu agrarne strukture smanjenjem broja OPG-ova uz istovremeno povećanje prosječne površine posjeda, čime se značajno utječe i na uređenje i razvoj ruralnog prostora.

Iz Komore iznose podatke zagrebačkog Agronomskog fakulteta iz 2018. prema kojima je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 hektara površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli.

Pritom su vidljive velike razlike po županijama - površinski najveća poljoprivredna gospodarstva su u Vukovarsko-srijemskoj (18,7 ha), Osječko-baranjskoj (17,9 ha) te Virovitičko-podravskoj županiji (13,2 ha).

Najveće prosječne parcele također su najveće u tim županijama (Osječko-baranjska 2,5 ha, Vukovarsko-srijemska 2,1 ha te Virovitičko-podravska 1,5 ha).

Ostale županije su s daleko nepovoljnijom strukturom te su najmanje prosječne veličine parcela u Dubrovačko-neretvanskoj (0,2 ha) te Krapinsko-zagorskoj (0,3 ha).

Iz HPK napominju kako se zbog mnogih razloga, no prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta komasacija preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija.

Podsjećaju da je zadnja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena prije tridesetak godina i logično je pitanje bilo zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo, odnosno, je li se od nje odustalo.

Zadnji Zakon o komasaciji datira od 2015. i od tada nije učinjeno ništa, ističe predsjednik HPK-a Mladen Jakopović navodeći kako se hrvatska poljoprivreda tako već godinama vrti u krug.

"Komasacija može biti posebno snažan multiplikator privatnih investicija zbog čega u HPK mislimo da je za tu agrarnu mjeru trebalo izdvojiti daleko više novca i potaknuti taj proces još snažnije kako bi se kroz njega privuklo privatne ulagače i potom potaknulo nova ulaganja", kaže Jakopović.

Plan oporavka, kako je kazao, je odlična prilika da se komasacija nakon 30 godina pokrene, ali za taj proces sadašnja izdvojena sredstva su premala i trebali bi ih povećati.

"Uvjereni smo da je to ključ koji bi poljoprivrednike potaknuo da snažnije investiraju i povećavaju proizvodnju, zapošljavanje i novi razvoj", kaže Jakopović.

Iz HPK napominju kako poljoprivrednici snažno podržavaju unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju te usklađivanje zemljišnih knjiga i ARKOD-a.

Sektor je pogođen rascjepkanošću zemljišta i proizvođači smatraju da hitno potrebno urediti sustav poljoprivrednog zemljišta. Smatraju i da treba voditi računa o politikama koje se kose s procesom okrupnjivanja, kao što je slučaj s nasljeđivanjem poljoprivrednog zemljišta kojom se poništavaju napori uloženi u okrupnjivanje zemljišta.

Tagovi: Hrvatska poljoprivredna komora, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, komasacija
PROČITAJ I OVO
APN ukupno zaprimio 4.739 zahtjeva za subvencije stambenih kredita
SUBVENCIJE
APN ukupno zaprimio 4.739 zahtjeva za subvencije stambenih kredita
ZAGREB - Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u šestom po redu natječaju zaprimila je ukupno 4.739 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, izvijestilo je u subotu resorno ministarstvo, nakon što je jučer zaključeno zaprimanje prijava.
Rastu cene garažnih mesta u Beogradu
GARAŽE
Rastu cene garažnih mesta u Beogradu
BEOGRAD - Garaža na prodaju gotovo da nema, a dostižu vrednost i jedne garsonjee, a ovakav trend prate i ostale evropske zemlje.
Vila Bojana Križaja na meti ovrhe, preuzima je Šolak
PROBLEMI
Vila Bojana Križaja na meti ovrhe, preuzima je Šolak
SARAJEVO - Bivši skijaški as Bojan Križaj, koji je ulagao i u BiH na planini Jahorini, nije uspio ponoviti svoj sportski uspjeh u poslu u kojem je očito izgubio puno novca.
U ožujku čak 68,4 posto više građevinskih dozvola nego lani
SNAŽAN RAST
U ožujku čak 68,4 posto više građevinskih dozvola nego lani
ZAGREB - U Hrvatskoj je u ožujku izdano 1.120 građevinskih dozvola, što je 68,4 posto više u odnosu na ožujak 2020. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.
Poljska želi kupiti ljetnikovac Marie Curie
AMBICIJE
Poljska želi kupiti ljetnikovac Marie Curie
VARŠAVA - Poljska vlada želi kupiti ljetnikovac dobitnice Nobelove nagrade Marie Curie, koji se prodaje u pariškom predgrađu Saint-Remy-les-Chevreuseu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE